On je naglasio da Crna Gora, prema izvještajima Svjetskog savjeta za turizam (WTTC), spada među tri destinacije koje će u budućem periodu ostvarivati najveće stope rasta u sektoru turizma.
-Za desetak godina očekujemo turistički promet odf dvije miljarde eura. Da bi se to ostvarilo, Crnu Goru moramo posmatrati kao jedinstvenu destinaciju, što znači da se moramo posvetiti turističkoj valorizaciji sjevera- naglasio je Gvozdenović.
On je precizirao da su lani date saglasnosti za 23 hotela kapaciteta više od hiljadu ležajeva, od kojih su većina kategorije četiri ili pet zvjezdica.
-Pripremamo zakon o turizmu, čime ćemo ubrzati investicije i riješiti pitanje smještajnih kapaciteta. Lani su investicije u promociju Crne Gore kao turističke destinacije iznosile oko deset miliona eura. Broj pretraga vezanih za Crnu Goru je na najpopularnijem internet pretraživaču Gugl porastao za 32 odsto, što je najveći pomak u Evropi- naveo je ministar.
Državni sekretar Predrag Jelušić kazao je da će se ove godine, u saradnji sa IRF-om, raditi na rekonstrukciji i stavljanju u funkciju hotela Igalo, Budva, Pine u Tivtu, Nikšić u Sutomoru, kao i nekoliko malih hotela. Ovi hoteli bi, nakon obnove, trebalo da budu kategorisani sa najmanje četiri zvjezdice.
Gvozdenović je u oblasti prostornog planiranja najavio za ovu godinu završetak prostornog plana obalnog područja, na kojem se već radi skoro dvije godine. On je takođe najavio izmjene zakonske regulative, ili usvajanje novog zakona iz ove oblasti.
Ministar je dodao da se sa Ministarstvom finansija trenutno pregovara o nastavku projekta “Hiljadu plus”, ali da će njegova realizacija zavisiti od stanja u državnom budžetu.
-Što se tiče građevinarstva, bez obzira na pomak na ‘Doing business’ listi Svjetske banke od 70 mjesta, i dalje imamo skupu građevinsku dozvolu. Pojedine lokalne samouprave ne poštuju rokove za izdavanje dozvola. Takođe, neke opštine ne objavljuju informacije na svom sajtu, što je bitno sa stanovišta veće transparentnosti- konstatovao je Gvozdenović.
Državna sekretarka Daliborka Pejović naglasila je da se tokom ove godine nadaju otvaranju pregovora sa Briselom u oblasti zaštite životne sredine.
-Što se tiče podrške Svjetske banke, ona da se ne odobrava privatnom sektoru već isključivo državnim kompanijama. Iz tog razloga ne možemo konkurisati za sanaciju basena crvenog mulja, ali miožemo za saanaciju ćvrstog otpada u KAP-u- pojasnila je Pejović.
