Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković rekao je da će Tužilaštvo uskoro uzeti izjavu od ministra pravde Duška Markovića povodom njegove nedavne izjave da je svojevremeno bila ugrožena Jovanovićeva bezbjednost. Govoreći o izviđaju istrage povodom ubistva bivšeg vlasnika i glavnog urednika lista „Dan“, Vučković je naglasio da su i neke saznanja članova Odbora za bezbjednost uticala na odluku Tužilaštva da ponovo pretrese spise predmeta i provjeri sve izjave učesnika koji su saslušavani.
-Najnovija informacija je iz emisije „Načisto“ u kojoj je bio gost ministar pravde Duško Marković - mislim na njegovu izjavu da je bila ugrožena bezbjednost Jovanovića. Mi ćemo, u saradnji sa Višim državnim tužiocem, preduzeti mjere da se ove informacije, na koje ukazuje minsitar pravde i potpredsjednik Vlade Marković, hitno provjere prikupljanjem informacija od ministra pravde kao i sve informacije kojima je gospodin Marković raspolagao ili dobijao od drugih institucija kao direktor ANB. Tražićemo da se iz tog perioda pretraži sve što ima u arhivi policije. I to ne samo u vezi Jovanovića nego i nekih drugih lica jer, kako sam shvatio potpredsjednika Vlade Markovića, u tom vremenu je bilo informacija koje su upućivale da je bila ugrožena i bezbjednost tadašnjeg premijera Đukanovića, kazao je Vučković u razgovoru za Portal Analitika.
Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca smatra da se i pojedini skupštinski mehanizmi kontrole rada Tužilaštva često koriste kao politički pritisak na rad Vrhovnog državnog tužilaštva ali i kao sredstvo za diskvalifikaciju čelnig ljudi u Tužilaštvu.- Ne mogu to drugačije shvatiti, ni kolege iz Tužilaštva, osim kao – pretešku politizaciju položaja i načina funkcionisanja državnog tužilaštva. Svi smo očekivali ustavna rješenja kao unapređenje, očekivali smo i jednako odgovoran odnos u parlamentu. Ali, vi znate šta je sve prisutno u parlamentu, čemu su sve izloženi nosici funkcija, pa i odgovorni ljudi u tužilačkoj organizaciji. Poznat je slučaj na Odboru za antikorupciju, kada se uz flagrantno kršenje poslovnika o radu drži i vodi sastanak, kada se davalo svojstvo člana odbora (ne)pozvanom građaninu; kada se nije prezalo od vrijeđanja, ne samo institucije, nego i ličnih uvreda nosioca tužilačkih funkcija... Na žalost, kontrolno saslušanje je shvaćeno kao mehanizam za politički pritisak. Tako je funkcija kontrolnog saslušanja prerasla u mnogim slučajevima u suprotnost: postala je polje političkih igara i igrarija, kazao je Vučković.
ANALITIKA: U ponedjeljak ste podnijeli ostavku u Tužilačkom savjetu vođeni, kako ste rekli, „razlozima zaštite ličnog i profesionalnog ugleda“. Je li Vaša ostavka direktna posljedica javnog prepucavanja sa predsjedikom države i Vujanovićevog osporavanja legitimiteta sastava Tužilačkog savjeta?
VUČKOVIĆ: Nije rezultat javnog prepucavanja nego, rekao bih, logična reakcija nakon saznanja, objavljenog u medijima 16. januara, prema kojima je Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović najavio da neće proglasiti Tužilački savjet, ocjenjujući da je prekršena zabrana uzastopnog ponovnog biranja članova koje bira Konferencija državnih tužilaca. Uvažavajući ustavni položaj Predsjednika Crne Gora, a u cilju očuvanja svog ličnog integriteta, ali i integriteta Tužilaštva kao institucije, podnio sam ostavku na funkciju člana Tužilačkog savjeta u budućem sazivu, na koju sam nakon zakonito sprovedenog postupka izabran na Konferenciji državnih tužilaca 30. novembra prošle godine.
ANALITIKA: Prije reakcije predsjednika Vujanovića, niko nije dovodio u pitanje zakonitiost izbora članova Tužilačkog savjeta, iako postoji procedura ospravanja?
VUČKOVIĆ: Da bih pojasnio moju odluku, moram istaći da je Konferencija državnih tužilaca na sjednici 30. novembra izabrala članove Tužilaškog savjeta. Ta je odluka objavljena i mi smo o tome, shodno proceduri, obavijestili Predsjednika Vujanovića još 13. decembra prošle godine. Nakon dostave odluke - ne samo predsjednik države nego i svako fizičko lice ili zaintersovani pravni subjekt – imali su mogućnost da tužbom Upravnom sudu traže provjeru zakonitosti pravosnažne odluke Konferencije državnih tužilaca. Niko nije u zakonski predviđenom roku osporio odluku Konferencije.
Rok od 30 dana za osporavanje odluke je istekao 13. januara i time je odluka Konferencije postala pravosnažna i konačna. Tek nakon isteka tog roka, predsjednik Vujanović je, u jednom telefonskom razgovoru sa mnom, najavio izvjesne rezerve, pozivajući se na mišljenje koje je dobio od Ministarstva pravde i najavljujući da će nam svoje rezerve dostaviti u pisanoj formi. Nedugo zatim, saznao sam da su mediji već objavili - mislim da je baš Portal Analitika prvi objavio - stav predsjednika Crne Gore kojim cijeni da su učinjeni propusti i povrede Zakona o državnom tužilaštvu u pogledu izbora tri člana Tužilačkog savjeta!
Tužilaštvo je stav o ocjeni Predsednika detaljno iznijelo u našem saopštenju i smatramo da odluka zakonita. Ali, surova je činjenica da smo došli u pravno apsurdnu situaciju da imamo konačnu odluku Konferencije državnih tužilaca, ali i da akt proglašenja Predsjednika Crne Gore predstavlja konstitutivni element odluke o izboru Tužilačkog savjeta. Bez tog elementa odluka Konferencije državnih tužilaca ne može biti izvršna, ona faktično ne postoji!
ANALITIKA: Koji su onda naredni potezi?
VUČKOVIĆ: Podnio sam ostavku rukovođen ovim razlozima koje sam već naveo. Što se tiče budućih koraka ostaje jedina mogućnost: da, najvjerovatnije u ponedjeljak 3. februara, ponovimo postupak izbora tri člana Tužilačkog savjeta.
I dalje sam uvjerenja da su postupak izbora i odluka Konferencije državnih tužilaca bili zakoniti. Napominjem da tokom postupka niko nije imao primjedbi; da u zakonskom roku niko odluku nije osporio... No, sama odluka ne može egzistirati bez akta proglašenja Predsjedika Crne Gore iako postoje dileme među pravnicima da li je akt predsjedničkog proglašenja deklaratorni ili konsutivni element odluke o izboru članova Tužilačkog savjeta. U Tužilaštvu smo stava da je proglašenje Predsjednika ipak konstitutivni element odluke Konferencije državnih tužilaca i vovi zbor je jedina solucija.
Tim prije što se predsjednik Vujanović opredijelio za nepovoljniju varijantu u odnosu na poziciju tužilačke organizacije: da proglasi „krnji sastav“ Tužilačkog savjeta, što otvara mogućnost da budu ugroženi funkcionisanje i rad Savjeta, naročito u slučajevima kada ne postoji jednoglasno mišljenje. Otvara se i drugo pitanje za koje mi nemamo odgovor u dosadašnjoj tužilačkoj praksi: da li predsjednik Savjeta u tako krnjem sastavu može biti vršilac dužnosti vrhovnog tužioca?
Iz svih tih razloga, a u cilju nesmetanog funkcionisanja i rad Tužilaštva, već smo pokrenuli proceduru inicijalnih prijedloga za novi izbor tri člana Tužilačkog savjeta i Konferencija će, kako sam najavio, biti pripremljena i održana najkasnije u ponedjeljak 3. februara.
ANALITIKA: Cijenim da je Vaša ostavka neki javni apel, upozorenje da je ovakvo stanje u tužilaštvu neodrživo jer je praktično pola nosilaca funkcija u statusu vršioca dužnosti.
VUČKOVIĆ: Da imamo vremena, a nažalost nemamo ga, mogli bi problematizovati odluku predsjedika države upravo zbog svega ovoga što sam prethodno naveo. No, svaka dalja rasprava i odgađanje izbora kompletnog sastava Tužilaškog savjeta ide na štetu kompletne tužilačke organizacije i rada tužilaca. Zato odgovorni ljudi u Tužilaštvu žele da učine sve što je potrebno sa naše strane da stvorimo uslove za normalan rad, ne rukovodeći se ličnim interesima.
ANALITIKA: Ipak, rekao bih da je vidljiva Vaša rezigniranost uplivom politike u rad i funkcionisanje Tužilaštva. Pri tom, ne mislim na aktuelna mimoilaženja na relaciji Tužilaštvo - Predsjednik države, nego i na pokušaje partija da utiču na rad tužilaca...
VUČKOVIĆ: Postoji rezigniranost. Moja je namjera da iz ovog klupka odnosa tužilaštvo-politika izađem na način koji je najpovoljniji za očuvanje integriteta institucije Tužilaštva i cjelovitosti i mogućnosti nesmetanog rada.
Vidite, nas čekaju dva perioda jednog veoma obimnog posla. Tužilački savjet treba, što je prije moguće, da odluči o opštem izboru rukovodilaca državnih tužilaca. To je ogroman posao: nas je 111 nosilaca tužilačke funkcije u tužilačkoj organizaciji Crne Gore i to ne može biti postupak pro forma, izbor samo da bi ljudi bili izabrani. Zbog toga smo napravili opsežne planove, kao što to činimo krajem svake kalendarske godine, da radnjama Tužilačkog savjeta prethodi ne samo izvještaj o radu Tužilaštva, ne samo ocjene o radu Višeg tužilaštva, već i detaljna kontrola rada tužilaštava i svih državnih tužilaca, koja će pored materijalne osnove koju podrazumijeva Zakon o državnom tužilaštvu, biti poduprijeta sveobuhvatnim radom Komisije za kontrolu rada koju čine kolege iz Višeg i Vrhovnog državnog tužilaštva. Tek na osnovu potpunih podataka, dubinske analize, možemo da formiramo cjelovitu odluku, da sa tim materijalom izađemo pred Tužilački savjet i da biramo tužioce, ljude koji svojim integritetom, znanjem, profesionalizmom i predanošću su spremni tu tešku funkciju dostojanstveno da obavljaju.
ANALITIKA: Neodrživo je sadašnje v.d. stanje gotovo pola crnogorskog tužilaštva...
VUČKOVIĆ: Da, istekli su mandati osnovnim državnim tužiocima u Herceg Novom, Kotoru, na Cetinju, u Kolašinu, Bijelom Polju, Pljevljima, Beranama, višem državnom tužiocu u Podgorici i još čekamo izbor vrhovnog državnog tužioca kome je istekao mandat u aprilu mjesecu prošle godine...
ANALITIKA: Nije li upravo to vidljiv znak da, na žalost, tužilaštvo, ali i ukupno pravosuđe stenje pod pritiskom politike?
VUČKOVIĆ: Ne mogu to drugačije shvatiti, ni kolege iz Tužilaštva, osim kao – pretešku politizaciju položaja i načina funkcionisanja državnog tužilaštva.
Svi smo očekivali ustavna rješenja kao unapređenje, očekivali smo i jednako odgovoran odnos u parlamentu. Ali, vi znate šta je sve prisutno u parlamentu, čemu su sve izloženi nosici funkcija, pa i odgovorni ljudi u tužilačkoj organizaciji. Poznat je slučaj na Odboru za antikorupciju, kada se uz flagrantno kršenje poslovnika o radu drži i vodi sastanak, kada se davalo svojstvo člana odbora (ne)pozvanom građaninu; kada se nije prezalo od vrijeđanja, ne samo institucije, nego i ličnih uvreda nosioca tužilačkih funkcija... Moram otvoreno reći, jer sam bio aktivan akter kontrolnog saslušanja: nije postojao ni minimum uslova da čovjek može, kao nosilac funkcije, da koristi pravo i dužnost, da pred Odborom pruži relevantne informacije o onome što je predmet rasprave, ne ugrožavajući istražne postupke.
Na žalost, kontrolno saslušanje je shvaćeno kao mehanizam za politički pritisak. Tako je funkcija kontrolnog saslušanja prerasla u mnogim slučajevima u suprotnost: postala je polje političkih igara i igrarija.
ANALITIKA: Da li se na taj način umjesto informisanja u stvari spinuje javnost?
VUČKOVIĆ: Na žalost – da. Cilj pozivanja državnog tužioca na Skupštinu i skupštinske odbore trebalo bi da bude da se, u okviru mehanizama eksterne kontrole rada koje propisuje Zakon o državnom tužilaštvu, obavlja kontrola rada i zakonitosti postupanja. Naša je dužnost da, osim izvještaja o radu, damo odgovore na pitanja poslanika, odgovore koji, naravno, neće ugroziti rad tužilačke istrage...
To smo, zaista, uvjek nastojali da radimo. Podsjetiću da smo u izvještaju o radu za prošlu godinu dali sve relevantne informacije, kao informacije koje mogu biti relevatni odgovori na pitanja koja se postavljaju u parlamentu, uopšte u javnosti i medijima. Rukodeći se tim ciljevima mi smo izvještajem koji je objavljen, govorili o predmetima koji su vezani za situaciju u Baru, nakon nemilih događanja i ubistava koja su tamo počinjena; informisali smo što je Tužilaštvo uradilo; dali smo mnoge informacije o našim aktivnostima u predmetu, u medijima nazvanim „afera snimak“...
Naša je bila dužnost da pružimo relevatne informacije i mi smo to uradili, u skladu sa zakonom propisanim uslovima eksterne kontrole rada tužilaštva Crne Gore. Umjesto da se kroz rad odbora, kroz rad parlamenta, unaprijedi i rad tužilaštva, mnogo smo vremena bez potrebe izgubili na neke stvari koje mogu ocijeniti kao prizemni pokušaji diksvalifikacije rada tužilaštva, ali i čelnih ljudi tužilačke organizacije.
ANALITIKA: Da li su takvo ponašanje, politizacija i politički pritisci na rad Tužilaštva, bili ključni razlozi da se Vi ne kandidujete za mjesto Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore?
VUČKOVIĆ: Na tu moju odluku uticale su dvije činjenice. Naime, kada je gospođi Ranki Čarapić istekao mandat na funkciji Vrhovne državne tužiteljke, ja sam se kao predsjednik Tužilačkog savjeta prihvatio fukcije da budem vršilac dužnosti - u dubokom uvjerenju da će njen dotadašnji rad i rezultati obezbijediti poziciju da bude ponovo imenovana u Skupštini - na dužnost Vrhovnog državnog tužioca. To je bio jedini razlog što sam prihvatio da obavljam funkciju vršioca dužnosti VDT - do izbora novog.
U tom periodu, moram otvoreno reći, nemam dobro iskustvo odnosa pojedinih državnih institucija prema tužilaštvu. Vidite, problem predstavlja već sama činjenica što se tužiocu tokom ključnih zasijedanja Skupštine – čak i kada podnosi godišnji Izvještaj o radu – ostavlja tek nekoliko desetina minuta da pruži informacije. I, umjesto kvalitetne rasprave, provodite sate izloženi neprimjerenim političkim i ličnim napadima u kojima su činjenice na posljednjem mjestu.
Upravo se gospođi Čarapić dogodila jedna, do sada nezabilježena, situacija: na dnevni red Skupštine uopšte nije stavljen prijedlog Tužilačkogh savjeta, iako je to bila zakonska obaveza Skupštine. Onda je napravljen još jedan presedan. Prvo je u nacrtu izmjena Zakona o državnom tužilaštvu uvedena norma da će se svi postupci, započeti po starom zakonu, nastaviti po novom. U konačnom tekstu prevladalo je drugačije rješenje: da će se svi postupci, započeti po starom zakonu - obustaviti!
Najsvježiji primjer uticaja partitokratije je bila posljednja sjednica Skupštine, kada je jedna od tački dnevnog reda bio izbor Vrhovnog državnog tužioca. Prijedlog Tužilačkog savjeta je bio profesor dr Branko Vučković. Za tog kandidata dali smo poslanicima detaljne podatke, njegovu sudsku praksu i njegov, zaista impozantan i vrijedan, naučni rad. Što se desilo na sjednici parlamenta? Ni jedna riječ za kandidata, ni jedna riječ protiv kandidata za novog Vrhovnog državnog tužioca: jedni neće da glasaju, drugi se uzdržavaju od glasanja! Takav potez se ne može tumačiti na drugi način nego kao posljedica političkih, partijskih interesa i kalkulacija koji nemaju nikave veze sa nadležnostima Vrhovnog državnog tužilaštva i onoga što bi ona, nakon izbora, trebalo da radi.
Sve je to bio rezultat političkih kalkulacija, i upravo su me te nedosljednosti, dogovori iza kulisa, učvrstili u uvjerenju da se ne kandidujem za funkciju Vrhovnog državnog tužioca.
ANALITIKA: Crna Gora je usvojila izmjene Ustava koje je i Brisel pozdravio, otvorena su poglavlja 23 i 24, što se tiče evropskih integracija. Tu su uloge i tužilaštva i sudstva veoma značajne. Vjerujete li da crnogorsko pravosuđe može odgovoriti tako važnom zadatku i da će lagano popustiti taj pritisak politike i partija?
VUČKOVIĆ: Ako izuzmemo ove dnevno političke kalkulacije, ako posmatramo pravce izmjena nekih zakonskih rješenja u pravosuđu i poziciji Tužilaštva, mogao bih biti umjereni optimista da će se nešto pomjerati na bolje. Neki mehanizmi su prepozanti kao neophodni alati u reformi pravosuđa, i kroz aktivnosti Ministastva pravde, ali i drugih institucija – postajemo svjesni potrebe tužilaštva za neophodnim oruđima i alatima bez kojih mi ne možemo ući ozbiljno u koštac, u borbu sa korupcijom i organizovanim kriminalom.
Uzdam se da će 2014. godina konačno označiti neophodan zaokret u stvaranju uslova da državno Tužilaštvo može da se uhvati u koštac sa najsloženijim oblicima organizovanog kriminala.
Prioritet je, svakako, formiranje Specijalnog tužilaštva do kraja godine, što neće značiti samo veći broj funkcija u tužilaštvu i donekle izmenu nadležnosti, nego mnogo više od toga: stvaranje organa koje će moći da odgovori velikim očekivanjima stvaranja pravne države. Formiranjem Specijalnog tužilaštva, tužilaštvo će dobiti neophodnu logistiku, podršku ili, kako to kažu u zapadnim zemljama, jedinicu za podršku koju će činiti tim eskperata za oblast bankarstva, finansija, informacionih tehnologija, kriminalističkih policajaca...
ANALITIKA: Praksa pokazuje da su nam eskperti u istragama najslabiji dio, naročito u svjetlu novog, zahtjevnijeg, posla tužilačke istrage...
VUČKOVIĆ: To je tačno. Tužilac mora ovladati elementima i vlasti i sile, da bi mogao da se uhvati u koštac sa problemom procesuiranja do sada teško dokazivih krivičnih djela. Od izuzetnog je značaja i umrežavanje informacionog sistema, posjedovanje baza podataka iz svih institucija i upravo se intenzivno radi na projektu izgradnje informacionog sistema za potrebe Specijalnog tužilaštva, sistemu koji će – prema onome kako smo mi procijenili što nam je neophodno – omogućiti efikasniji rad tužilaštva.
Preciznije, biće moguće da Specijalno tužilaštvo precizno planira aktivnosti, da vrši provjeru baza podataka, da tužilac može sam procijeniti u kom pravcu treba istragu usmjeriti i kako - u cilju razotkrivanja krimninalnih grupa i borbe protiv korupcije - uvezati sve druge državne institucije, Upravu policije, Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Upravu za sprečavanje pranje novca, Poresku upravu i druge državne organe... Osnovni uslov za efikasan rad Tužilaštva je da tužilac mora da raspolaže podacima koje imaju ti državni organi i institucije...
Već je napravljena precizna studija i biće obezbijeđena sredstva za rad Specijalnog tužilaštva kroz pomoć Tužioca Evropske unije, kroz IPA fondove...
ANALITIKA: Da se sa pitanja o odnosu politike i tužilaštva vratimo na teren aktuelnih istraga u kojima ste, kao v.d. vrhovnog državnog tužica, bili akter. Odlučili ste se da otvorite izviđaj istrage ubistva Duška Jovanovića, nekadašnjeg glavnog urednika i vlasnika dnevnog lista Dan. Da li očekujete da nakon deset godina nađete nešto novo u spisima predmeta ili možda ima nekih novih detalja?
VUČKOVIĆ: Predmet ubistva Duška Jovanovića je otvoren - i mora biti otvoren. Sadašnji sudski epiilog ubistva urednika i vlasnika „Dana“ je pravosnažna sudska presuda po kojoj kaznu izdržava - jedan od saučesnika u ubistvu. Dakle, nije osuđen neposredni izvršilac ubistva, nego saučesnik u izvršenju tog krivičnog djela. Sud je pravosnažnom presudom formirao odluku da je ubistvo Jovanovića bilo rezultat djelatnosti više lica. Zato je obaveza policije čiji rad usmjerava tužilaštvo da se taj zločin istraži do kraja.
Dio konkretnih povoda za izviđaj istrage i ponovno „kopanje“ po slučaju nam je dala i nedavno održana sjednica Odbora za bezbjednost, kada su pojedini članovi iznijeli neka saznanja.
Vidite, ubistvo Duška Jovanovića odigralo se prije skoro deset godina. Moram naglasiti da nakon takvih događaja je od izuzuetnog značaja operativna akcija u prvim satima nakon zločina, tragovi koji su izuzeti sa lica mjesta, njihova obrada. To je osnova istrage.
Bilo je javnih sumnjičenja da je bilo propusta u istrazi, i to je takođe razlog što ponovo intezivno radimo. Pošli smo od toga da je neophodno da ponovo provjerimo, ne samo spise predmeta, nego i sve učesnike procesa, sva lica iz policije koja su učestvovala po liniji rukovođenja i komandovanja istragom... Zavisno od onoga što je već u dokumentima, da ocijenimo da li treba neke dodatne informacije pribavljati od tih lica.
ANALITIKA: Da li, ukoliko možete da kažete, postoji novih informacija?
VUČKOVIĆ: Moram istaći da se operativni rad Višeg državnog tužilaštva sa policijom do sada kretao u svim pravcima, pretrešena je iz spisa svaka moguća informacija, svaki materijalni trag koji su obradili i dostavili forenzički centri; provjeravane su sve informacije koje je istraga obuhvatila. Koleginica Vesna Jovićević, viša državna tužiteljka, rukovodeći tim predmetom je veoma detaljno izučila predmet, sve pohranjene informacije kod nas, kod Suda, operativne informacije koje nijesu bile predmet sudskog procesa i utvrdili smo da su sva ta lica u postupku detaljno ispitivana na glavnom sudskom pretresu.
Najnovija informacija je iz emisije „Načisto“ u kojoj je bio gost ministar pravde Duško Marković - mislim na njegovu izjavu da je bila ugrožena bezbjednost Jovanovića. Mi ćemo, u saradnji sa Višim državnim tužiocem, preduzeti mjere da se ove informacije na koje ukazuje minsitar pravde i potpredsjednik Vlade Marković hitno provjere prikupljanjem informacija od ministra pravde kao i sve informacije kojima je gospodin Marković raspolagao ili dobijao od drugih institucija kao direktor ANB. Tražićemo da se iz tog perioda pretraži sve što ima u arhivi policije. I to ne samo u vezi Jovanovića nego i nekih drugih lica jer, kako sam shvatio potpredsjednika Vlade Markovića, u tom vremenu je bilo informacija koje su upućivale da je bila ugrožena i bezbjednost tadašnjeg premijera Đukanovića...
Uradićemo sve što je u našoj moći, jer želimo da vidimo da li postoji informacija koja bi bila korisna za nastavak istrage o ubistvu Jovanovića.
ANALITIKA: Vjerujete li da, nakon deset godina, zaista postoje neke informacije u spisima, da je moguće neki važan podatak prenebregnut?
VUČKOVIĆ: Ne bih želio da prejudiciram stvari jez imamo informacije da je mnogo toga detaljno rađeno, priovjeravano više puta. Svakako da će biti teško. Materijani dokazi su najbitniji, personalni dokazi, na žalost, ne moraju biti uvijek pouzdani izvor informacija. No, ako se uvežu neke izjave, dovedu u vezu sa postojećim materijalnim dokazima, mogu biti veoma korisni za nastavak istrage.
ANALITIKA: Pominjali ste ranije rad Tužilštva na „aferi snimak“, sumnjičenjima za političku korupciju tokom izbornih procesa. Ta je priča odjeknula u Crnoj Gori ali i Briselu. Dokle se stiglo u tom predmetu?
VUČKOVIĆ: I ranije smo informisali javnost, a za jednu grupu predmeta iz nadležnosti Osnovnog tužilaštva u Podgorici smo informacije i objavili na sajtu Tužilaštva... Povodom lokalnih, predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2012. i 2013. godine ukupno je formirano 43 predmeta. Mi smo odlučili u tim predmetima, nakon prethodno sprovedenog postupka, optužili 25 lica, od čega je krivični postupak završen osuđujućom presudom protiv 12 lica, dok je protiv 13 lica postupak u toku. Protiv 24 osobe, nakon sprovedenog postupka i izviđaja - krivične prijave su odbačene zbog nepostojanja osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo na osnovu kojeg se goni po službenoj dužnosti. U ostalim predmetima je postupak u toku.
Tužilaštvo se ne bavi političkim kalkulacijama, nego odgovorno radi posao. O tome svjedoče i činjenice: iskoristili smo sve mehanizme inspekcijskog nadzora, rada policije da se dođe do dokaza. Upečatljiv je podatak da je Tužilaštvo, povodom „afere snimak“, saslušalo 400 osoba, da su 252 privredna subjekta prošla mehanizam upravnog i inspekcijskog nadzora. Provjeravali smo i načine na koje su lica koja su bila predmet krivičnih prijava mogla uopšte da počine djelo korupcije; počev od funkcije koju obavljaju, vlasti i ovlašćenja koja im funkcije omogućavaju, gdje mogu imati uticaj u upravljačkim tijelima... ne dajući sebi pravo na nepogrješivost, mislim da je Tužilaštvo profesionalno odgovorno odradilo svoj posao.
ANALITIKA: Kako teče istraga oko prodaje kampa na Zlatici, još jednog slučaja koji je nedavno imao veliki publicitet u javnosti?
VUČKOVIĆ: Već smo nešto o tome govorili medijima, a prve informacije smo dobili, krajem prošle godine, iz medijskih natpisa: da je došlo do prodaje kampa Zlatica, koji je bio sastavni dio imovine države Crne Gore, skupa sa hotelom „Crna Gora“ i hotelom „Ljubović“; da je većinski državni paket prodat za nešto više od četiri miliona eura, a da je ponovo kupljen samo kamp Zlatica za nekih osam miliona...
Odmah nakon toga formiran je predmet u Vrhovnom državnom tužilaštu. Prvo i osnovno što je bilo u djelokrugu našeg rada je da se sakupe informacije - ko je o prodaji odlučivao i da se ispita pravna valjanost posla. Ključno pitanje koje valja utvrditi je - da li je raspolagano sa gradskim građevinskim zemljištem. Koleginica koja je zadužena za predmet, zatražila je stav i mišljenje Zastupnika imovinskih interesa Crne Gore. Kad sve informacije budu kompletirane, ocijenićemo da li ima osnova za dalje procesuiranje slučaja. Ako bude osnova – to će biti predmet Specijalnog tužilaštva. Za sada je predmet u operativnom postupku obrade podataka i zaista ne bih želio da prejudiciram odluku Tužilaštva.
Draško ĐURANOVIĆ
FOTO: Balša RAKOČEVIĆ
