»Dok zemlja nikada nije patila od ekstremnog siromaštva, nestanak srednje klase još je ozbiljno strukturno ograničenje za društvo«, smatraju u fondaciji koja je objavila Indeks transformacije zemalja u tranziciji (BTI) prema kojem se Crna Gora nalazi na 22. mjestu od 129 zemalja, što je za tri mjesta bolji plasman u odnosu na prethodno istraživanje.
U Crnoj Gori, kako je navedeno u dijelu izvještaja koji se donosi na ekonomiju, značajan procenat stanovništva zavisi od države u obezbjeđenju stabilnih radnih mjesta što je otvorilo prostor za politički klijentelizam koji, u kombinaciji s činjenicom da zemlja nije doživjela velike političke promjene u izborima od uvođenja višestranačkog sistema, dovodi do simbioze vladajuće stranke s državom.
»Uska veza između vladajuće stranke i države je pojačana jakim šablonom pokroviteljstva, što je komplikovano u maloj zemlji u kojoj su se često najvažnije lične veze«, ocijenili su u fondaciji.
Kako dodaju, drugo strukturno ograničenje je neujednačen regionalni razvoj, čiji je krajnji ishod migracija obrazovane radne snage sa sjevera prema razvijenijim regijama na jugu.
Iz fondacije podsjećaju da crnogorski makroekonomski pokazatelji uključuju niske stope rasta, umjerene nivoe nezaposlenosti, relativnu stabilnost cijena, neuravnotežen budžet, rastući dug i nepredvidivu poziciju tekućeg računa platnog bilansa.
»Vlada se borila za očuvanje makroekonomske stabilnosti tokom krize, sa rastom i javnog i stranog duga i kontinuirano visokim deficitom tekućeg računa. Rezovi u javnoj potrošnji su pogoršali nezadovoljstvo među građanima čiji je životni standardi pogoršan«, navodi se u izvještaju.
Crna Gora je, kako se dodaje, registrovala snažan ekonomski rast u periodu prije globalne krize. To je dijelom bilo zbog uvođenja eura kao službene valute, povećanih stranih investicija u turističkom sektoru, privatizacije i poreskih reformi.
Međutim, globalna kriza sa početka 2008. snizila je rast, koji je ostao na niskom nivou do 2012.
Prema podacima Međunarodnig monetarnog fonda (MMF) za 2012, nezaposlenost je i dalje visoka i iznosi 18 odsto, iako je to niže od vrhunca u prvom tromjesečju 2011. Od početka krize, stopa nezaposlenosti je u rasponu između 16 i 21 odsto.
Tokom posmatranog perioda međutim, ekonomija se počela oporavljati i bilježi umjerene stope rasta od 3,2 i 2,5 odsto za 2010. i 2012.Oporavak je dijelom podstaknut poboljšanjem u sektoru turizma i povećanom potražnjom u maloprodaji.
»Ekonomska aktivnost je međutim počela da usporava u 2012. Ipak domaća potrošnja i dalje raste, povećavajući maloprodaju devet odsto, opet zbog turizma. Prosječni prihod po stanovniku (paritet kupovne moći) porastao je na 43 odsto prosjeka EU. Iako se ekonomija oporavlja, rezultati nekoliko sektora su i dalje slabi«, konstatuje se u izvještaju.
Javni dug je, kako se navodi, bio 47,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na kraju drugog tromjesečja 2012. U 2011. deficit tekućeg računa je 19,4 odsto BDP-a.
U fondaciji smatraju da poreska i energetska politika u zemlji adekvatno ne uzimaju u obzir brigu o okolini.
»Vlada često procjenjuje dugoročni uticaj energetskog razvoja na okolinu nakon što razmotri strateške perspektive i uticaj na okolinu pojedinih energetskih objekata. To je pogrešan redoslijed, jer je potrebno da se u obzir uzme kumulativni efekat svakog takvog projekta«, poručili su iz fondacije.
Najveći industrijski zagađivači, kako su naveli, poput Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP), Termoelektrane u Pljevljima i Željezare u Nikšiću, još rade bez adekvatnog sistema za zaštitu okoline. Fondovi koji se pune iz budžeta i plaćaju ih zagađivači nijesu adekvatni ili ne osiguravaju dovoljni ekonomski podsticaj za ulaganja u uspostavljanje ekoloških standarda.
»Vlada u dovoljnoj mjeri ne podstiče održivi razvoj i pravilno korišćenje prirodnih resursa. Problematika bespravne gradnje, nekontrolisano iskorišćavanje rječnog materijala, ilegalne sječe drva, nepravilno postupanje s otpadom i visoka potrošnja energije po stanovniku su ozbiljni. Čak iako Vlada zakonima propisuje kaznene mjere, u praksi se one ne primjenjuju«, navedeno je u izvještaju.
U Bertelsmann fondaciji smatraju da su teške sniježne oluje u 2012. godini pokazale da je Vlada ozbiljno nepripremljena za suočavanje sa prirodnim katastrofama.
»Ova pitanja i dalje predstavljaju strukturne prepreke koje uglavnom utiču na proces demokratizacije, a time i vrlo ograničavaju upravljanje«, upozorili su iz fondacije.
Tradicija civilnog društva je, kako se dodaje, i dalje prilično slaba, sa nekim pozitivnim kretanjima. Civilni sektor u Crnoj Gori u prvom redu zavisi od stranih donacijama, sa izolovanim uspješnim pokušajima izgradnje organizacija u lokalnom kontekstu (na primjer Udruženje roditelja).
Izvor: MINA; foto: sonwau.com
