“Očekujem da će rast biti negdje oko 2,5 odsto u ovoj godini, u poređenju s procijenjenim rastom u prošloj godini od oko 1,75 odsto”, kazao je zamjenik direktora Odjela MMF-a za Evropu, Asim Husain, prenosi SEEbiz.
On je dodao da je to daleko ispod stopa rasta koje su u godinama procvata prelazile pet odsto, kada su bivše komunističke zemlje počele smanjivati zaostatak za imućnijim zapadnim ekonomijama. Sada zaostaju za ostalim tržištima u nastajanju čije stope rasta dostižu četiri do pet odsto.
Husain je naveo da je zabrinut zbog rastućih nenaplativih bankarskih kredita, koji po njegovim ocjenama prigušuju potencijalni rast u regiji. On, ipak, smatra da bi loši krediti mogli dostići vrhunac ove godine, ukoliko ekonomski rast nastavi da dobija na zamahu.
“Nova Evropa je i dalje prilično daleko od snažnog oporavka”, kazao je Husain, izdvajajući među glavnim razlozima slabije kapitalne tokove od onih u pretkriznom periodu, gomilanje kapitala kod stranih banaka koje dominiraju u regiji i postojano slaba ulaganja.
MMF će za sedmicu objaviti zimske međuprognoze za svjetsku ekonomiju u cjelini, kao i za grupe razvijenih i ekonomija u razvoju i najveće privrede pojedinačno.
Husain je upozorio da zemljama s velikim fiskalnim i neravnotežama na tekućem računu i dalje prijeti opasnost od šokova na tržištima, s obzirom na to da centralne banke u razvijenim ekonomijama lagano odustaju od vrlo popustljivih monetarnih politika.
Tržišta u nastajanju širom svijeta prošle godine su uzdrmala očekivanja da će američka centralna banka (FED) početi da smanjuje program mjesečnih kupovina obveznica, što je mnoge ulagače podstaklo na repatrijaciju kapitala s rizičnijih tržišta.
Iako početak smanjenja poticaja FED-a nije prouzrokovao velike šokove, pojedine zemlje u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi i dalje su suočene s tim rizicima, smatra Husain.
“Početne brige su možda bile malo pretjerane, ali opasnost nije prošla”, kazao je Husain i dodao da očekuje da će zemlje koje su prošle godine bile izuzetno ranjive na spoljne faktore, Turska, Ukrajina i Srbija, i u budućnosti biti ranjivije.
“Dodao bih i one s najvećim potrebama za fiskalno finansiranje, pri čemu mislim na Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju i Ukrajinu. To su ranjivije ekonomije, koje se u najmanju ruku suočavaju s rizikom novih previranja ukoliko tržišta budu ponovo reagovala na buduća smanjenja podsticaja”, rekao je Husain.
Izvor: MINA; foto: klix.ba
