On navodi da politička,kulturna, naučna i duhovna elita obnovljene crnogorske države, metaforički rečeno, još uvijek eksploatišesamo "površinske kopove“ sopstvenog nasleđa, i to najčešćeone koje su markirali i vrednovali tuđi istraživači, često, motivisani anticrnogorstvom.
Na putu novim otkrićima i vrednovanjima crnogorske prošlosti ispriječio se, ističe Terzić, prije svega dremljivi intelektualnI kukavičluk, koji radije koriste falsifikovane ili nepotpune fragmente sopstvene prošlosti, nego da otkrivaju i vrednuju nova saznanja i sadržaje iz crnogorske istorije.
"Generacije jezgrovnih nosilaca crnogorstva uspjele su da u milenijumskom trajanju sačuvaju entitet "istorijske sudbinske zajednice“, ali su vrlo rijetko imale dugoročnu identitetsku zaštitu sopstvene države. Naprotiv,dešava se, da sam sistem države,odgovoran za crnogorski identitetski imunitet, dozvoljava "subverzivni pohod kroz sopstvene institucije“ tzv.“ Lomehozovih buba“ i da ih hrani sopstvenom energijom, zanemarujući činjenicu da one radikalno razdiru supstancu identitetskog nacionalnog bića Crnogoraca. Rijetko se u istoriji Crne Gore obezbijedio optimalan ambijent u kome bi državotvorni,kulturni i duhovni identitet Crnogoraca prerastao u nov kavalitet u kolektivnu svijest crnogorske nacije“, kazao je on.
"Svjedoci smo pokušaja da se crnogorska identitetska svijest uspavljuje pričama, da za "put u Evropu“nije potreban identitetski autoritet i nacionalno dostojanstvo. A zapravo je suprotno, u Evropsku zajednicu slobodnih držva kao najvažnija "hipotekarna vrijednost“ unosi se identitetski imunitet i države i nacije. To je zapravo najveći zalog na osnovu kojega se dobijaju benefiti u evroatlanskim integracijama. Njime se garantuje dostojanstven i siguran opstanak i povratak Crne Gore i u slučaju njenog nestanka. Evropska zajednica nije ni "nadnacija ni "naddržava““u njoj nacionalni idntitet ostaje prirodan oblik moderne političke i kulturne zajednice a nacionalna država najpovoljniji i najkohezivniji tip političke jedinice u kojoj je umjeren i "zdrav "nacionalizam isključivo sredstvo postizanja solidarnosti i kolektivnog napretaka“. (Antoni D.Smit) Nije moguće biti iskren kosmopolita a da nijesi iskren patriota i teško možeš biti poštovalac identiteta drugoga, da nijesi svjetan svojega“, ističe on.
Prema njegovim riječima, ništa manje nije opasna teza, da se svaki pokušaj jačanja nacionalnog identiteta Crnogoraca, sa najvišeg mjesta države, proglašava crnogorskim nacionalizmom, umjesto patriotizmom- „ultra plus“ili najstrože rečenonacionalističkim patriotizmom. Crnogoci koji su ispunjeni vrijednostima idntitetske suštine svojih predaka, napominje on, nikada nikoga nijesu mrzili, ali nijesu smatrali obavezom ni da „njive“ one koji ne poštuju njihov identitet ili ugrožavaju njihovu ličnu i kolektivnu slobodu.
"Crnogorska država najveći deo svoga legitimiteta duguje crnogorskom nacionalnom biću.Ukoliko ne želi da postane nevidljiva mora to "biće“ transparentno štititi i koristiti. Bez nacionalne prepoznatljivosti Crnogoraca nema ni identitetske identifikacije. Zbog toga je država dužna,(kako bi rekao M.Biling) da nacionalni identitet situira“fizički, pravno,društveno i emocionalno:po pravilu to znači, da ga situira u domovini koja je i sama situirana u svijetu nacija“. Naravno, u to "situiranje“ mora biti uključen ceo sistem države sa bitnim subsistemima, od porodice, škole, crkve, naučnih institucija, javnih diskursa do dnevnih ceremonija sa državnim i nacionalnim simbolima u kojima učestvuje država. Kroz tu dinamiku iskazuje se "svakodnevni plebiscit“ vjernosti identitetskim vrijednostima. Nacije, same po sebi, nemaju zagarantovanu egzistenciju trajanja, njihovo reprodukovanje ne zavisi od "čarolija“već od svakodnevne samosvjesne organizovane kolektivne dinamike u kojoj su identitetski sadržaji u javnoj upotrebi“, rekao je Terzić.
On ističe da čelnici vodeće političke elite crnogorske države sve češće izbjegavaju da u svakodnevnom javnom diskursu upotrebljavaju sintagme "crnogorska nacija ili crnogorski nacionalni identitet“. Teško je objasniti, dodaje Terzić, da jedan od čelnika crnogorske države za vrijeme posjete državi u kojoj se, kako navodi, masovno dešava asimilacija nacionalno opredijeljenih Crnogoraca,ne nalazi za potrebno da domaćinima javno kaže na tu temu ni jednu riječ, niti da udostoji sastanak sa predstavnicima crnogorske nacionalne manjine.
"Umjesto da se producira snažniji profil crnogorske nacije i jača kolektivna identitetska svijet Crnogoraca, čine se ustupci tzv. situacionim i kontekstualnim Crnogorcima koji ,zapravo, imaju ulogu "Lomehozovih buba“. Lako je u pravopisu činiti ustupak fonemskim dubletima, ali je veoma štetno producirati DUBLETNU SVIJEST Crnogoraca.Lako je i opravdano iz kalendara CPC izbrisati praznik Sv.Save, ali je za nestanak duhovne asimilacione ideologije Svetosavlja iz svijesti onih kojima je više od vijeka na silu nametana, potreban pun pogon organizovanog intelektualnog potencijala nauke,kulture i politike crnogorske države. Izgleda, da u Crnoj Gori teče neko vrijeme, kada politička elita Države neće da radi ono što može i treba, a Crnogorci ne mogu ono što bi željeli i morali. U tom sukobu mogućeg nečinjenja i nemogućeg činjena, jedva tinja luča kolektivne snage crnogorske nacije“, zaključio je Terzić.
Izvor: CdM
