Riječ je o ulicama koje su dobile ime po srpskom kralju Petru Karađorđeviću i dugogodišnjem predsjedniku Vlade Kraljevine Srbije Nikoli Pašiću.
Radio AntenaM istraživao je kako su prije 20 godina, početkom devedesetih, Maršal Tito i Boris Kidrič ostali bez ulica, a „dobili“ ih Kralj Petar i Nikola Pašić, ko su bili inicijatori, te po kojim kriterijumima se o tome odlučivalo.
AB revolucija i smjena komunističke vlasti uslovila je mnoge promjene u Crnoj Gori. Turbulentnih ranih devedesetih promjene su bile brojne, radikalne i gotovo da nema oblasti koju nijesu zahvatile. Tako su npr. u Pljevljima politički akteri iz tog perioda odlučili da, između ostalog, promijene i imena mnogih ulica, pogotovo onih koje su čuvale sjećanje na prethodni period - period Narodno-oslobodilačkog rata.
U odborničkim klupama tadašnjeg saziva pljevaljskog parlamenta bili su predstavnici jedninstvenog DPS-a, koji su imali većinu, Narodne stranke, radikali i SDA.
Promjenu imena ulica predlagala je posebna Komisija, ali pravo da iniciraju imali su i odbornici, sjeća se tadašnji odbornik Narodne stranke, sada poslanik DF-a Novica Stanić. Sjeća se i kriterija za promjenu, ali i imena predlagača:
“Sjećam se da je kriterijum za davanje imena ulicama bilo vraćanje predratnih imena. Dakle, to je bio načelan stav. Kod same Ulice kralja Petra, glavne u Pljevljima, predlagač je bila u to vrijeme odbornica Beba Džaković.’’
Stanić dalje objašnjava:
“Mi smo se dogovorili da to uradi Narodna stranka, ali pošto ja nisam bio na sjednici, bio sam u Beogradu, dok su se naši odbornici snašli da to predlože, ona je preduhitrila i u ime DPS-a predložila da se ta ulica zove Kralja Petra i u tom trenutku se proslavila tim predlogom. Razumije se, odbornici Narodne stranke su glasali za to, kao i odbornici DPS-a, a za ostale se ne sjećam kako su glasali,“ kazao je Stanić.
Tadašnja odbornica pljevaljskog parlamenta, predstavnica tada jedinstvenog DPS–a i dugogodišnja poslanica u Skupštini Crne Gore Ljubica Beba Džaković ne sjeća se, kaže, detalja iz tog perioda. Sjeća se, međutim, da je to bilo odmah nakon AB revolucije - u periodu između 91.i 93. Potvrđuje da je bila predlagač:
“Predsjednik Komisije za mijenjanje imena ulica bila je Zorica Bajić. Tada je bio onaj naš veliki DPS i bili su radikali, Narodna stranka, SDA… Ne znam, gomila tih. Oni su predložili da se glavna ulica, Titova, zove Varnavina ulica (po patrijarhu Varnavi Rosiću, rođenom u Pljevljima 1880.), a jedan dio opozicije je tražio da bude Kralja Petra, jer je prije rata to bila Ulica kralja Petra Prvog. Moja partija je bila uzdržana, ja sam, vjerovatno, prevagnula sa opozicijom. Bila je gomila partija, pa si uvijek mogao napraviti većinu.“
Džaković objašnjava zbog čega se zalagala da ulica dobije ime baš po kralju Petru:
‘’Prešao je pješke Albaniju sa svojom vojskom, bio je izuzetno skroman čovjek, vojskovođa. U to vrijeme, ako sam birala između Varnave, kojeg takođe poštujem, ja sam se pridružila predlogu da bude kralj Petar. I sad mislim da je trebalo biti Kralja Petra Prvog. Ja ne volim istoriju i nisam neki poznavalac istorije“, kazala je Džaković za Radio AntenaM.
Radio podsjeća, ipak, na istorijske činjenice.
Prilikom povlačenja preko Albanije Nikola Pašić 1916. piše telegram princu regentu Aleksandru Karađorđeviću o aktuelnoj situaciji i kaže:“ Srbija trenutno gubi rat protiv Austije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore.”
Ni Stanić ni Džaković se, međutim, ne sjećaju ko je inicirao da ulica koja danas u Pljevljima siječe Ulicu kralja Petra dobije ime po dugogodišnjem predsjedniku Vlade Kraljevine Srbije Nikoli Pašiću.
Prema zvaničnim podacima iz Službenog lista, Ulica Borisa Kidriča u Pljevljima preimenovana je u Ulicu Nikole Pašića odlukom Skupštine tog grada 14. oktobra 1992.
Podsjetimo, ranije je predsjednik pljevaljske opštine Miloje Pupović rekao da se zbog takvih promjena naziva ulica ne bi trebalo uzbuđivati, te da u tome ne vidi ni ništa sporno.
Njegov prethodnik na toj funkciji Filip Vuković nije, čini se, bio upoznat da je inicijator jedne od promjena bila upravo predstavnica tada jedinstvenog DPS-a Ljubica Beba Džaković, pa je kazao kako je to bila volja srpskih stranaka. Naglasio je, takođe, da se nada da će, nakon narednih izbora, ulice biti preimenovane.
Stav istoričara je bio da da onaj ko je učinio da Crna Gora nestane sa karte Evrope ne zaslužuje da mu Crnogorci decenijama kasnije ukazuju počast za anticrnogorsko djelovanje!
