Porast broja stanovnika na zemlji dovodi do sve veće zagađenosti planete, što dalje prouzrukuje naravnotežu u prirodi uključujući i klimatske promjene, prenio je list Atlantiko.
Posljedica rasta svjetske populacije je i rast nivoa gasova sa efektom staklene bašte, koji dalje dovodi do globalnog zagrijevanja čije posledice mogu biti veoma dramatične.
Toplija klima dovodi do poremećaja ravnoteže u prirodi i nastanka sve razornijih i sve češćih elementarnih nepogoda kao što tornado, cikloni, oluje, polave i suše.
Razorne elementarne nepogode, koje su sve česće u pojedinim djelovima svijeta, mogu primoravati stanovništvo na migracije, koje dalje mogu da dovedu do ogromnog disbalansa u gustini naseljenosti u pojedinim regijima.
Suše, ali i poplave, nepovoljno utiču na poljoprivredu, kao i na pristup pijaćoj vodi što bi moglo pojačati međunarodne napetosti u borbi za resurse vode i obradivog zemljišta.
Tropske i ekvatorijalne zone, kao što je na primjer Bangladeš, biće najizloženije globalnom zagrijevanju.
Bangladeš, koji je jedva nešto iznad nivoa mora, pogođen je stalnim poplavama, a ukoliko se nastavi sa sadašnjim intenzitetom zagrijevanja, ta država će se u potpunosti naći pod vodom, a stanovništvo će biti prinuđeno da se iseli. To se može desiti i sa stanovništvom mnogobrojnih ostrva u Indijiskom i Tihom okeanu koja će nestati usljed rasta nivou mora.
Usled globalnog zagrijevanja. razorni cikloni mogli bi biti pogubni po stanovništvo najugroženijih zona, kao što su Florida, Karibi, Meksiko i jugoistočna Azija. To posebno važi za Filipine, koji su nedavno pogođeni najbržim do sada registrovanim tajfunom Haijanom.
Nordijske zemlje, uključujući Grenland, na planu poljoprivrede će, međutim, profitirati od globalnog zagrijevanja, navodi se u studiji Ined-a.
(blic.rs)
