Izvršni direktor Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nenad Koprivica ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da je odluka o pozivnici Crnoj Gori za članstvo u NATO prije svega - politička odluka. Koprivica je dodao da odluka o prijemu Albanije u NATO 2009. godine iako ta država još nema status kandidata za članstvo u EU najbolji pokazatelj za takvu ocjenu.
- Da li će Crna Gora ove godine dobiti poziv za NATO ne zavisi samo od toga koliko i kojom dinamikom ispunjava obaveze, već prije svega od prioriteta same organizacije i odluke da li će šitanje proširenja biti aktuelno ili ne. Datum poziva zavisi od niza okolnosti na koje zemlja kandidat ne može da utiče, kazao je Koprivica za Portal Analitika.
Govoreći o neriješenim slučajevima bombaških napada na visokog policijskog funkcionera i redakciju Vijesti, Koprivica je kazao da oni mogu biti od uticaja na tok pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
- Veoma je važno da država pokaže da zakon mora jednako važiti za sve, te da demonstrira punu spremnost i kapacitet da preduzme sve neophodne korake na planu blagovremenog otkrivanja, kaže Koprivica.
ANALITIKA: Koji će biti najveći izazovi za Crnu Goru nakon što su otvorena poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije?
KOPRIVICA: Evropska komisija će, u skladu sa novim pristupom prema zemljama kandidatima za članstvo u EU, očekivati od Crne Gore konkretne i mjerljive rezultate kada je u pitanju vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. U tom smislu, Crnu Goru očekuje ozbiljan rad na planu ispunjavanja političkih kriterijuma za članstvo, prevashodno kroz nastavak političkih i zakonodavnih reformi. Ne manje važni izazovi ogledaju se i u jačanju nadzorne uloge Skupštine u toku pristupnih pregovora, ali i u uspostavljanju depolitizovane, odgovorne i efikasne uprave.
Posebno važan izazov predstavljaće i nastavak pravosudne reforme, ali i koncipiranje novih institucionalnih rješenja za borbu protiv korupcije, koji moraju imati svoju punu funkcionalnu i finansijsku autonomiju. Veoma je važno i da, ne samo vladajuće strukture, nego i građani razumiju sve promjene koje pregovori sa sobom nose.
ANALITIKA: U tom kontekstu kako gledate na, rekao bih poražavajuću, činjenicu koja je objavljena u Vašoj studiji da je u Crnoj Gori, od 2010. godine, procesuirano 25 policijskih službenika na nižim nivoima zbog krivičnih djela sa elementima korupcije, dok slučajeva visoke korupcije u policiji nije bilo?
KOPRIVICA: Borba protiv korupcije u policiji sastavni je dio borbe protiv korupcije i antikorupcijskih napora različitih državnih organa u Crnoj Gori. Crnogorsko pravosuđe prolazi kroz velike izazove na planu nezavisnosti i nepristrasnosti, koordinacija sa ostalim relevantnim institucijama nije na zadovoljavajućem nivou, a treba uzeti u obzir i ocjene o ograničenim ovlašćenjima tužilaštva prema policiji. Oni postupci koji su u toku, pred Specijalnim odjeljenjima, trebalo bi da budu predmetom posebne pažnje.
Pitanje korupcije predstavlja jedan od najvećih izazova u demokratizaciji Crne Gore i na putu ostvarivanja ključnih spoljno-političkih prioriteta – učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju i NATO. Početak pregovora u najosjetljivijim poglavljima: 23. Pravosuđe i osnovna prava i 24. Pravda, sloboda i bezbjednost, uslovljen je konkretnim očekivanjima Evropske unije, što je jasno navedeno u tzv. „Skrininzima“ za ova dva poglavlja, kao i posljednjem Izvještaju o napretku. Zato odgovornost različitih karika u lancu institucija zaduženih za borbu protiv korupcije, ali i politička volja, predstavljaju najznačajniji izazov.
ANALITIKA: Da li u 2014. godini očekujete procesuiranje slučajeva korupcije na visokom nivou pa i u policiji?
KOPRIVICA: Postojanje političke volje je ključni preduslov otkrivanja i procesuiranja svih slučajeva korupcije, ali i bitan element izgradnje povjerenja građana u institucije, pored ujednačene sudske prakse u ovoj oblasti. Stoga Evropska unija sa pažnjom prati procesuiranje slučajeva korupcije na svim nivoima.
Činjenica da nije bilo procesuiranih slučajeva korupcije na visokom nivou u policiji, svakako ne znači i garanciju da takvih slučajeva nije bilo u prethodnom periodu. Obaveza države u tom smislu je jasna: da na djelotvoran, efikasan i pravovremen način istraži sve navode u vezi sa postojanjem korupcije, posebno eventualnih slučajeva korupcije na visokom nivou. Kako bi se postigli mjerljivi rezultati, neophodno je osnažiti interne anti-korupcijske mehanizme, posebno kapacitete Unutrašnje kontrole, ali i instistirati na pravnoj i političkoj odgovornosti i dosljednoj primjeni zakonskih sankcija u slučajevima gdje se utvrdi odgovornost za korupciju.
Veoma će biti važno i oduzimanje imovinske koristi stečene organizovanim kriminalom, u čemu do sada nismo ostvarili zavidne rezultate.
ANALITIKA: U kojoj mjeri na dinamiku pregovora mogu uticati za sada neriješeni slučajevi bombaških napada na visokog policijskog funkcionera i redakciju Vijesti?
KOPRIVICA: Svakako da ovakvi slučajevi, ukoliko ne budu na djelotvoran način prevenirani i procesuirani, mogu biti od uticaja na tok pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Veoma je važno da država pokaže da zakon mora jednako važiti za sve, te da demonstrira punu spremnost i kapacitet da preduzme sve neophodne korake na planu blagovremenog otkrivanja i procesuiranja počinilaca i nalogodavaca ovih napada, uz poštovanje zakonskih procedura. Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Crna Gora mora pokazati da je spremna da odgovori na sve izazove, uključujući i one koji su povezani sa organizovanim kriminalom.
Država svoj demokratski kapacitet iskazuje i kroz zaštitu medijskih prava i sloboda, zbog čega je neophodno procesuirati i ranije slučajeve zastrašivanja i nasilja nad novinarima koji su još uvijek otvoreni.
ANALITIKA: Da se vratimo malo na spoljnopolitičke aktivnosti Crne Gore.Da li je realno da Crna Gora ove godine dobije pozivnicu za NATO i zašto po Vama nema značajnijeg rasta podrške za članstvo?
KOPRIVICA: Da li će Crna Gora ove godine dobiti poziv za NATO ne zavisi samo od toga koliko i kojom dinamikom ispunjava obaveze, već prije svega od prioriteta same organizacije i odluke da li će šitanje proširenja biti aktuelno ili ne. Crna Gora je trenutno najozbiljniji kandidat za članstvo u Alijansi. Datum poziva zavisi od niza okolnosti na koje zemlja kandidat ne može da utiče. Činjenica da je Albanija postala članica NATO 2009. godine a da još uvijek nema status kandidata za članstvo u EU, jasno govori da je u pitanju politička odluka. NATO je političko vojna organizacija koja se zalaže za iste vrijednosti, principe i ciljeve koje ima i EU. Ispunjavanje kriterijuma za članstvo u NATO-u u velikoj mjeri znači i postizanje standarda potrebnih za članstvo u EU, pogotovu u pogledu vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Pitanje NATO integracija je jedno od pitanja koje proizvodi podijeljena mišljenja u crnogorskoj javnosti. Sva mjerenja podrške NATO integracijama ukazuju da je veći broj protivnika NATO integracija u Crnoj Gori, nego što je broj onih koji ih podržavaju. Sa stanovišta javnog političkog diskursa, partije vlasti javno podržavaju NATO integracije, dok se većina partija u opoziciji protivi NATO integracijama. Ovaj stav, međutim, nije negativan u javnoj debati, već protivnici NATO integracija imaju stav da građani na referendumu treba da odluče o ovom pitanju, a da pritom imaju uvjerenje da će rezultat referenduma biti negativan. Sa druge strane, iako vlast javno podržava NATO, izgleda da ta deklarativna podrška nije dovoljna kako bi se građani/ke Crne Gore „ubijedili“ da prihvate NATO integracije. I pored velikog broja aktivnosti, podrška NATO integracijama nije značajno porasla. CEDEM-ovo istraživanje iz novembra 2013. ukazuje, pak, na pozitivan trend kada je u pitanju podrška građana pristupanju Crne Gore u NATO.
ANALITIKA: Zašto je to pitanje tako osjetljivo?
KOPRIVICA: Pitanje NATO integracija u Crnoj Gori je posebno osjetljivo usljed tradicionalno bliskih odnosa Crne Gore sa Srbijom i Rusijom, kao i zbog činjenice da trećina populacije ima srpsku nacionalnu identifikaciju.
U skorijoj prošlosti, 1999. godine, NATO je izveo vojnu intervenciju koja je primarno bila usmjerena na Srbiju. Ova činjenica je jedan od ključnih inhibitora pozitivnog stava prema NATO kod srpskog dijela populacije. No, osim ovog postoje i drugi faktori koji negativno utiču na stav javnog mnjenja o NATO integracijama. Protivnika NATO imamo i u određenom broju zemalja EU. Ovaj negativan stav je najčešće karakteristika jednog dijela visokoobrazovane populacije koja je pacifistički nastrojena a koja posebno kritički gleda na ulogu NATO u svijetu. Nesumnjivo je da i u Crnoj Gori postoji određeni broj ljudi koji dijele ovo mišljenje. Sa druge strane, građani Crne Gore podržavaju dvotrećinskom većinom EU integracije. Poznato je da ni jedna država bivšeg istočnog bloka nije ostvarila san o priključenju u EU a da prije toga (ili istovremeno) nije bila uključena u NATO. Države koje imaju mali broj stanovnika po prirodi nemaju onu političku snagu koju imaju države sa snažnom demografijom. Utoliko je u Crnoj Gori kao maloj državi strani faktor značajniji u oblikovanju politike. Sve ključne države koje su značajne za Crnu Goru, sa izuzetkom Rusije, preporučuju da Crna Gora postane članica NATO.
ANALITIKA: CEDEM je tokom 2013. godine realizovao i nekoliko projekata koji se tiču i nelegalnih migracija i azilanata. U kojoj mjeri taj problem može uticati na eventualno ukidanje bezviznog režima imajući u vidu da je Evropski savjet utvrdio taj mehanizam?
KOPRIVICA: Poglavlje 24 predstavlja jedno od najkompleksnijih djelova evropske pravne tekovine, s obzirom na to da obuhvata politiku azila, readmisiju, slobodu kretanja, politiku reintegracije povratnika, viznu politiku. Kao što se to može vidjeti i na primjeru Bugarske, Rumunije i nove članice EU, Hrvatske, pitanje upravljanja migracijama predstavlja svojevrstan lakmus test za zemlje kandidate, prevashodno zbog obima pravne regulative koju treba inkorporirati u nacionalno zakonodavstvo, ali i zbog tehničkih i administrativnih kapaciteta za njihovu primjenu. Pitanje granične bezbjednosti je veoma važno za EU i činjenica je da problemi u implementaciji Akcionog plana za poglavlje 24 mogu značajno uticati na ukupnu dinamiku pristupanja, čak i ako Crna Gora ostvari rezultate na drugim reformskim poljima. Međutim, Crna Gora nije pod rizikom od ukidanja bezviznog režima, s obzirom na to da broj građana Crne Gore koji traže politički ili ekonomski azil u zemljama EU nije alarmantan.
Osim toga, u pitanju je mehanizam koji će moći da se primjenjuje samo do 2016. godine, od kada će zemlje članice EU izgubiti pravo da na bilo koji način uvode ograničenja na Šengenski sporazum. Prema našoj ocjeni, Crna Gora se suočava sa drugačijom vrstom pritiska koji se ogleda u povećanom broju tražilaca azila iz ratom zahvaćenih područja, za koje Crna Gora neće predstavljati samo zemlju tranzita, već i krajnju destinaciju. Izgradnja integrisanog sistema azila i upravljanja migracijama koji će moći da odgovori na ove izazove tek predstoji i zahtijevaće značajna finansijska izdvajanja, ali i bolju koordinaciju između ključnih aktera.
ANALITIKA: Da li vas je iznenadilo postojanje izrazite etničke distance među pojedinim etničkim skupinama koje ste takođe tretirali vašim projektom?
KOPRIVICA: Pitanje međuetničkih odnosa posebno je osjetljivo pitanje u višenacionalnim sredinama a Crna Gora jeste takvo društvo. Nakon gotovo 25 godina tranzicije i burnih dešavanja na političkoj sceni čitave bivše SFRJ ali i Crne Gore, s obzirom na tragove bliske ali i daleke prošlosti, pitanje stabilnosti društva kao multinacionalnog u velikoj mjeri zavisi od međuetničkih odnosa. CEDEM od 2004. godine mjeri postojanje etničke i socijalne distance u crnogorskom društvu. Slično istraživanje smo radili i 2007. godine i rezultati komparativne analize pokazuju da stepen međuetničke i međuvjerske tolerancije u crnogorskom društvu raste. Rezultati mjerenja etničke distance 2013. godine nedvosmisleno ukazuju da je crnogorsko društvo tolerantnije danas nego prije deset godina, a naročito u odnosu na 2007. godinu. Ovaj podatak je ohrabrujući i ukazuje da što protokom vremena, što djelovanjem relevantnih institucija i pojedinaca, etnički odnosi u Crnoj Gori imaju trend uspona.
No, svakako da pažljiva analiza podataka ukazuje na određene probleme koji se ne smiju zanemariti bez obzira na generalno pozitivne trendove. Posebno zabrinjava i dalje jako izražen stepen etničke distance prema određenim nacionalnim zajednicama, a najviše prema našim sugrađanima iz romske i egipćanske zajednice. Činjenica da svaki treći građanin Crne Gore ne želi da za susjeda ima nekoga ko dolazi iz romske ili egipćanske zajednice jasno ukazuje na postojanje izraženih diskriminatornih stavova, koje zahtijeva hitan odgovor u vidu ciljanih anti-diskriminacionih kampanja, ali i doslednije primjene Zakona o zabrani diskriminacije.
ANALITIKA: Ko je posebno ugrožen?
KOPRIVICA: Ovaj podatak zapravo ukazuje da su Romi posebno ugrožena skupina, i da se u svim oblastima društvenog života nalaze na marginama. Oni su u velikoj mjeri nepoželjni za pripadnike svih etničkih skupina i ovo je posebno značajno s obzirom na veliki broj projekata i ulaganja koja su usmjerena na integraciju Roma u crnogorsko društvo na ravnopravnoj osnovi. Pitanje inkluzije Roma ostaje otvoreno pitanje koje će i u budućnosti predstavljati ozbiljan izazov za institucije crnogorskog društva. Naša ranija istraživanja ukazuju i na postojanje diskriminacije prema LGBT osobama, starim licima i korisnicima opojnih supstanci. Proaktivan pristup prema suzbijanju i eliminisanju svih oblika diskriminacije primarna je odgovornost države, ali i svakog pojedinca.
Nenad ZEČEVIĆ
