Objavljujući svoje prioritete za šest mjeseci tokom kojih će biti na kormilu Evropske unije, Grčka je na prvo mjesto stavila borbu protiv ekonomske i finansijske krize, potom pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorsku politiku. Proširenje nije među njezinim prioritetima, ali upravo pod grčkim predsjedavanjem Srbija će 21. januara početi pristupne pregovore.
Po pitanju ekonomske krize, naglasak će biti stavljen na rast, zapošljavanje - u trenutku u kojem su stope nezaposlenosti u više zemalja EU-a dosegle istorijske rekorde, naročito kada se radi o nezaposlenosti mladih, te na koheziju.
"U razdoblju u kojem je nezaposlenost dostigla rekordne nivoe u većini zemalja članica EU, pogađajući prije svega mlade, te kada je recesija stalna prijetnja evropskim privredama, jedino je logično da rast bude najvažnije pitanje za grčko predsjedništvo, u našem zajedničkom cilju da pokrenemo evropske privrede iz recesije", kaže se na veb stranici budućeg grčkog predsjedništva.
Grčka takođe stavlja naglasak na inicijative i akcije za zaustavljanje rasta nezaposlenosti i podsticanje stvaranja radnih mjesta, naglašavajući da bi zbog naraslog nepovjerenja građana trebalo reafirmisati ulogu EU-a u njihovim "srcima i dušama".
"Proširenost i intenzitet krize, kao i iz toga proizašle recesija i nezaposlenost, potkopale su povjerenje većeg broja evropskih građana u sposobnost Evrope da provede vjerodostojnu i efikasnu politiku kojom bi se ponovo vratio napredak, kojom bi se postigao ekonomski oporavak i visoka stopa zaposlenosti", kaže grčko predsjedništvo.
Grčko predsjedništvo napominje da će borba protiv finansijske i ekonomske krize u eurozoni i završavanje nove arhitekture evropske monetarne unije sigurno biti prioriteti i za druga predsjedništva u godinama koje dolaze.
"Glavni cilj je očuvati stabilnost zajedničke valute, eura, uz produbljivanje integracije u monetarnoj uniji i 'ex ante' koordinaciju nacionalnih fiskalnih i ekonomskih politika", kaže se na veb stranici grčkog predsjedništva.
Grčka takođe želi da se probudi veća solidarnost među zemljama EU-a pri upravljanju talasima imigranata kako bi se zajednički očuvala sigurnost kopnenih i morskih granica EU. Imigracijski valovi, uzrokovani nestabilnošću na evropskoj periferiji, stavili su dodatni teret na članice EU, upravo u razdoblju ekonomske krize kada su svi napori trebali biti usmjereni na očuvanje stabilnosti i podsticanje rasta. Taj teret najviše je pao na članice koje se nalaze na granicama, a to su upravo one koje su najjače pogođene recesijom i nezaposlenošću.
U tom kontekstu grčko će predsjedništvo koncentrisati napore kako bi ukazalo na pozitivne aspekte sveobuhvatnog upravljanja migracijama. Budući da je Grčka tradicionalno pomorska zemlja, ona stavlja naglasak i na korist pomorskih aktivnosti za evropsku ekonomiju u cjelini, te kaže kako je ključna ideja redefinisati i ponovo pokrenuti evropsku pomorsku politiku u svim njenim aspektima..
Već u januaru će Srbija, koja je status kandidata dobila u martu 2012., a EU je odobrila otvaranje pregovora u junu 2013., započeti pristupne pregovore.
"Posebno samo zadovoljni činjenicom da tijekom našeg predsjedanja započinju pregovori sa Srbijom. Mislim da će od toga imati koristi cijela regija i sve zemlje", rekao je nedavno na predstavljanju programa grčkog predsjedništva zamjenik ministra vanjskih poslova Dimitris Kurkulas.
S obzirom na to da Grčka nije priznala nezavisnost Kosova, upitan o tome hoće li to uticati na pregovore sa Srbijom, Kurkulas je kazao da je novi korak Srbije prema evrointegracijama dobra vijest i za Kosovo, a da "činjenica da neke od evropskih zemalja nisu priznale deklaraciju o nezavisnosti Kosova nije prepreka napretku u odnosima s Kosovom".
Grčka je jedna od zemalja koja se uvijek zalagala za evrointegracije zemalja zapadnog Balkana, a upravo tokom jednog od prethodnih grčkih predsjedavanja Unijom, a ovo će biti peto otkad je ušla u EU 1981., potvrđena je u Solunu 2003. evropska perspektiva zapadnog Balkana, koja je tada obuhvatala i Hrvatsku.
(Vijesti.ba/Onasa)
