Prije par dana dobijeno je rješenje za nastavak aktivnosti na nacionalnom projekatu koji se tiče antropogenog uticaja na živi svijet u moru, finansiran od strane Ministarstva nauke i Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Sa ovim projektom se kasni oko dvije godine, sredstva su smanjena, pa je i rad naučnog tima dosta izmijenjen, kazala je za Skala Radio Vesna Mačić, naučna radnica u Institutu za biologiju mora.
Obećanja iz Ministarstva nauke za finanistranje nauke u sljedećoj godini su pozitivan signal za naučna istraživanja, od kojih Mačićeva kada je u pitanju Bokokotorski zaliv izdvaja istraživanja bakterija i planktona i ribljih naselja.
Ovo ne znači samo korist za naučne radnike već i odgovorne u organima uprave kako bi zakonski zaštitili i iskoristili morske resurse koje imamo.
Ovih dana je predat izvještaj nakon istraživanja morskih pećina od rta Arza do rta Platamuni.
Projekat je urađen zahvaljujući donaciji “Jugopetrola” AD podsjetila je Mačićeva, vjerujući da će sličnih prilika biti i u idućoj godini, kako bi se nastavilo izučavanje morskih pećina i živog svijeta u njima.
Za ove aktivnosti tražiće se donacije ako je potrebno i preko međunarodnih fondova, jer postoji veliki broj tema koje su prioritetne.
“Mi jesmo mala zemlja, ali je veliki biodiverzitet na našem području. Prema raznim konvencijama koje je Crna Gora potpisala, u obavezi smo da pratimo određena zaštićena staništa poput morskih pećina i određene vrste živog svijeta koje su i prema domaćoj legislativi zaštićene, a nalaze se i na listama zaštićenih vrsta međunarodnih konvencija, poput morske medvjedice ili tuljana”, kazala je dr Vesna Mačić.
Inspekcije slabo rade svoj posao.
Osim zaštićenih vrsta kod nas, kao što su tuljani, delfini, morske kornjače, zaštićeni su i prstaci koji ne bi smjeli da se sakupljaju, prodaju i konzumiraju i budu na pijacama i u restoranima.
Tu su i palasture i morski konjići, puž bačvaš, neke vrste sunđera i algi, za koje je međunarodna zajednica istraživača, naučnika, zaključila da su to specifične vrste koje najčešće nestaju zbog uništavanja staništa.
Zato je potrebno čuvati stanište, jer ukoliko zbog prije svega zagađenja, nestaju čitave livade morske trave, i morskom konjiću kojeg često možemo da vidimo u Bokokotorskom zalivu između listova morske trave, prijeti opasnost, objašnjava Mačićeva.
Skala Radio
