Direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da je poziv Ivice Dačića Srbima iz Crne Gore da uđu u vlast nastavak državne politike Srbije koju su započeli prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić i predsjednik Tomislav Nikolić. Janjić smatra da se u slučaju poziva ne može govoriti o miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore jer se radi o legitimnom državnom stavu.
-Dačićeva izjava je faktički prihvatanje ideje premijera Mila Đukanovića o ulasku Srba u vlast i korisna poruka Srbima u Crnoj Gori kako trebaju da se opredijele u političkom smislu, kazao je Janjić za Portal Analitika.
Upitan na koga se konkretno odnosi Đukanovićev poziv, Janjić je kazao da smatra da se prvobitni poziv premijera iz Beograda odnosio na Novu srpsku demokratiju, koja je partner i koja je ideološki bliska Vučičevom SNS-u.
- Teško bi se moglo reći da se odnosi na SNP koja je prije svega partija koja je građanski profilisana ili kako vole da kažu za sebe da su Crnogorci srpske orjentacije. Ipak, ta stranka u onom etničkom smislu nije srpska bez obzira na neke njene, rekao bih, prosrpske stavove, kaže Janjić.
ANALITIKA: Čime je motivisan poziv Đukanovića Srbima da uđu u Vladu Crne Gore i u kojoj je mjeri takva ponuda ozbiljna?
JANJIĆ: Ponuda je veoma ozbiljna i postoji nekoliko razloga za nju. Prvo, Đukanoviću kao premijeru i kao političkom lideru koji je obnovio crnogorsku državnost, ponavljam obnovio - jer se Crna Gora nije otcijepila od Srbije kako to tumače pojedini krugovi - jako je važna unutrašnja stabilnost države.
Cilj Đukanovića je da se sa dnevnog reda konačno skine osporavanje nezavisnosti Crne Gore koje samo postoji od pojedinih političkih krugova u Beogradu a i u samoj Crnoj Gori. To osporavanje bi se ulaskom Srba u vlast konačno skinulo sa dnevnog reda i završio proces punog priznavanja državnosti Crne Gore.To je veoma važno za Crnu Goru, za samu Srbiju kao i nihove buduće odnose.
Naravno, tome treba dodati i pozitivno iskustvo DPS-a u trojnoj koaliciji sa SDP-om i Narodnom strankom, kada su počeli da se postavljaju temelji crnogorske državnosti. Ta koalicija je odlično funkcionisala i pokazala veoma dobre rezultate. Unutrašnja stabilnost i skidanje sa dnevnog reda osporavanja državnosti je važno svakom premijeru i političaru koji želi stabilnu i efikasnu vlast. Vlada koja nije opterećenja nacionalnim podjelama može se posvetiti reformama. Rješavanje srpsko-crnogorsko odnosa unutar Crne Gore je reklo bi se uslov normalizacije Crne Gore kao države.
ANALITIKA: A kome je, po Vama, bio upućen Đukanovićev poziv Novoj ili SNP-u?
JANJIĆ: Ako govorimo o strankama mislim da je prvi poziv u Beogradu prevashodno bio upućen Novoj srpskoj demokratiji jer je ona partner a programski i ideološki je bliska Vučićevom SNS-u. Teško bi se moglo reći da se odnosi na SNP koja je prije svega partija koja je građanski profilisana ili kako vole da kažu za sebe da su Crnogorci srpske orjentacije. Ipak ta stranka u onom etničkom smislu nije srpska bez obzira na neke njene, rekao bih, prosrpske stavove.
ANALITIKA: Kako bi se uopšte realizovala ideja o ulasku Srba u vlast?
JANJIĆ: Takvu ideju je moguće realizovati na dva načina: širokim političkim dogovorom i to putem rekonstrukcije Vlade odnosno novom raspodjelom ministarskih mjesta u Vladi u kojoj bi participirali predstavnici srpskih partija.
Drugi način je mnogo komplikovaniji jer bi - u slučaju da se Srbi opredijele za koncept nacionalne manjine, kako to zagovaraju neki politički krugovi u Srbiji - onda bi to predviđalo izmjenu izbornog zakonodavsta kao i garantovana mjesta za Srbe kako je to sada predviđeno recimo za Albance i druge manjine. Onda bi bilo otvoreno pitanje cenzusa i garantovanih mjesta u parlamentu. To bi uključilo vjerovatno i izmjenu zakonske regulative koja se odnosi na manjine u Crnoj Gori. Mislim da bi u tom slučaju moglo doći i do promjene crnogorskog Ustava koje će možda biti neophodne u nastavku procesa pregovora, pogotovo nakon otvaranja poglavlja 23 i 24.
ANALITIKA: Zbog čega je po vama Mandić ekspresno odbio Đukanovićev poziv bez obzira na programske sličnosti i dobre relacije sa Vučićevom strankom?
JANJIĆ: Pa, rekao bih da je to odbijanje prije svega motivisano krizom identiteta koje postoji kod predstavnika srpskih političkih partija u Crnoj Gori. Drugi razlog je i zbog toga što se Nova nalazi u savezu Demokratski front i slijedi Lekićevu politiku čiji je primarni cilj smjena vlasti u Crnoj Gori i to je potpuno legitimno.
ANALITIKA: Nakon Mandićevog odbijanja i stava SNP-a da bez izbora nije moguće ući u Vladu, uslijedio je Dačićev poziv Srbima iz Crne Gore da uđu u vlast. Da li možemo reći da je u pitanju državna politika Srbije, imajući u vidu da takav stav zastupaju predsjednik Nikolić i prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić?
JANJIĆ: Da, naravno da je u pitanju državna politika! Naravno, riječ je o promjeni stava koji je važio do prethodne Vlade a koju je personifikovao bivši predsjednik Tadić, čija je osnovna premisa bila Srbi i Crnogorci su isti narod i da faktički u Crnoj Gori nema srpske manjine.
Ovakva poruka Dačića, a ranije i Vučića i Nikolića, znači da se u Crnoj Gori prepoznaju Srbi kao nacionalna zajednica i da u tom svojstvu trebaju da uđu u vlast.
Dačićeva izjava je faktički prihvatanje ideje premijera Mila Đukanovića o ulasku Srba u vlast i korisna poruka Srbima u Crnoj Gori kako trebaju da se opredijele u političkom smislu.
ANALITIKA: Da li se ti pozivi mogu tumačiti kao miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore?
JANJIĆ: Ne. U pitanju je državni stav koji se odnosi i na druge zemlje gdje žive Srbi.
ANALITIKA: Zanimljivo je da je stav da bi Srbi u Crnoj Gori trebalo da uđu u vlast podržala je i mitropolija crnogorsko-primorska SPC. Kako tumačite javni nastup crkve?
JANJIĆ: Da, jeste zanimljivo. To je povezano i sa posljednjim otopljavanjem odnosa na relaciji SPC – Đukanović. I pored toga, mislim da je generalno proces ulaska Srba u Vladu Crne Gore ipak jedan duži proces i moraće da se odigrava kroz dva principa: prvi je u potpunosti prihvatanje Crne Gore kao nezavisne države; i drugi koji je na strani samih Crnogoraca – unutrašnji konsenzus o svom identitetu - etničkom i nacionalnom.
ANALITIKA: Da li su u tom kontekstu moguća još neka iznenađenja i ulazak u Vladu možda nekih manjih srpskih stranaka?
JANJIĆ: Generalno, mene u politici ne može ništa iznenaditi. Pomenuo sam pozitivno iskustvo DPS-a sa Narodnom strankom ali je ona sada koliko znam - vanparlamentrna stranka. Sa druge strane, ne treba zaboraviti da se Mandićeva stranka, pored SNS-a, ideološki oslanja i ima slične programske odrednice kao Koštuničin DSS koji je u Srbiji u opoziciji.
Bez obzira na to što Mandić doživljava SNS kao svog prirodog partnera, nije mi logično da on sada želi da uđe u priču o Srbima kao nacionalnoj manjini kako to vide neki politički krugovi u Srbiji. Istina, Koncept Srbi kao nacionalna manjina prihvaćen i od određenog broja Srba u Crnoj Gori koji su participirali u srpskom nacionalnom savjetu.
ANALITIKA: Da li Nova novim odbjanjem, ovog puta Dačića, rizikuje da zahladni odnose odnose sa zvaničnom Srbijom?
JANJIĆ: Nova očigledno ima drugu kalkulaciju: da bi u saradnji sa jedinstvenom opozicijom kao dio Demokratskog fronta mogla dobiti više nego u koaliciji sa Đukanovićem! Druga veoma bitna stvar sa ideološkog stanovišta jeste da Mandić, kao izraženi antikomunista, u DPS-u ali i u SNP-u vidi ostatke komunizma. Ali to je njegov problem. Zamjeranje ili nezamjeranje Vučiću ili Dačiču nije primarno i ne utiče na čitavu priču - ako se Nikolić, Dačić i Vučić budu držali svog stava da priznaju državnost Crne Gore i da se neće miješati u crnogorski izborni proces. Onda će i sam Mandić morati da se opredijeli u političkom smislu.
Nenad ZEČEVIĆ
