Govorimo o 0,5 odsto građana, koliko ima javnih funkcionera. Imajući u vidu funkciju koju obavljaju, kao i javni i državni interes, građani moraju znati kakve privilegije uživaju, ali i što posjeduju od imovine. Svakako, to ne znači da su javni funkcioneri uskraćeni prava na privatnost. Ali, neophodno je napraviti adekvatan balans između načela transparentosti, što je nužno u demokratskim društvima i načela privatnosti, kaže u razgovoru za Portal Analitika, predsjednik Komisije za sprečavanje konflikta interesa Slobodan Leković.
Svi crnogorski funkcioneri, njih 3.784, obavezni su da jednom godišnje dostavljaju Komisiji izvještaj o imovini. Izvještaj sadrži lične podatke, podatke u vezi funkcije koju vrše; podatke o imovini i prihodima, pravu svojine na nepokretnim stvarima i pravu zakupa na nepokretnim stvarima u trajanju dužem od jedne godine, u zemlji i inostranstvu; pravu svojine na pokretnim stvarima, depozitima u bankama, u zemlji i inostranstvu; akcijama i udjelima; gotovom novcu i hartijama od vrijednosti čiji iznos prelazi 5000 eura; pravima po osnovu autorskih prava; dugovima i potraživanjima; izvoru i visini prihoda od obavljanja naučne, nastavne, kulturne i sportske djelatnosti, kao i članstvu u organima upravljanja i nadzornim organima javnih preduzeća.
Do 1. decembra ove godine, izvještaj je dostavilo njih 3.706 ili - 97,9 odsto.
Vlada Crne Gore planira izmjenu Zakon o sprečavanju sukoba interesa u smislu da se ovaj akt, kako objašnjavaju, usaglasi sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Rješenja nisu još definisana, ali se zastupa teza da javnost - ima previše podataka o imovini javnih funkcionera! Jedna od opcija je da neće više morati da prijavljuju imovinu koju su stekli prije dolaska na funkciju, kao ni imovinu supružnika i djece. Nužnost kontrole i provjere imovine i prihoda su nesporni, ali nedostaje konsenzus o tome, šta javnosti treba da bude dostupno.
Leković je, naravno, upoznat sa najavljenim izmjenama, ali ističe da rješenja još uvijek nijesu definisana.
-Ide se u pravcu smanjivanja obima podataka, ne samo onih koji mogu biti dostupni javnosti na sajtu Komisije, već i onih koji bi bili dostupni samo nama, kaže Leković za Portal Analitika.
Prema njegovim riječima, ne postoji jedno ispravno rješenje i pominje neke primjere iz inostranstva. U Makedoniji, recimo, svaki funkcioner mora da pokaže koliko u kojoj banci ima novca u zemlji i inostranstvu. U Bjelorusiji, na primjer, i svaki član porodice mora da podnese izvještaj; u Njemačkoj izvještaj o imovini podnose samo poslanici, dok kod nas svi funkcioneri podnose izvještaj za sve članove domaćinstva.
Koga štititi: Ostali sagovornici Portala Analitika uglavnom su mišljenja da Komisija objavljuje i one podatke koji nijesu izričito nužni.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Bojan Obrenović u razgovoru za Portal Analitika kaže da u Zakonu nije precizirano koje podatke treba objaviti, već je to ostavljeno Komisiji da utvrdi.
-U Zakonu o spriječavanju sukoba interesa nije precizirano koji se podaci iz registra, tj. Evidencije izvještaja mogu objavljivati, pa se išlo tumačenjem da je, ukoliko zakonom nije izričito propisana zabrana, samim tim, dozvoljeno i njihovo javno objavljivanje“, kaže Obrenović, koji smatra da Komisija objavljuje podatke o javnim funkcionerima u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade. Uz to, cijeni Obrenović, to se radi i na neodgovarajući način.
Sličnog mišljenja je Zoran Vujičić, koordinator programa vladavine prava NVO Građanska Alijansa. On naglašava da svim funkcionerima treba da bude obaveza dostavljanje podataka Komisiji, ali da nije potrebno da se objavljuju podaci, na primjer, maloljetne djece.
- Smatram da obaveza treba da važi za sve funkcionere i za sve podatke. To je praksa u Sloveniji koju je odredio - Ustavni sud te države. Po našim saznanjima, ovo su stavovi i najrelevantnijih eksperata iz Evrope. Međutim, Komisija ne bi smjela da objavljuje sve podatke, osim one koji se tiču funkcije, ali mora da provjeri sve podatke, i to bi trebalo da je njen smisao postojanja. Posebno zabrinjava da Komisija objavljuje podatke maloljetnih lica i one podatke koji nemaju nikakve veze sa funkcijom, kaže Vujičić za Portal Analitika.
Sagovornici Portala su saglasni da je nesporno da se svi prihodi javnih funkcionera dostavljaju Komisiji na provjeru, ali da se mora izvršiti selekcija koji su od njih direktno posljedica funkcije koja se obavlja.
-Jedini pomak kojim je ispoštovana odluka Agencije tiče se navođenja inicijala djece javnih funkcionera, dodaje Bojan Obradović iz Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Stav briselskih eksperata: Obzirom na to da su tumačenja različita, za dalji rasplet ovih pravnih začkoljica biće, vjerovatno, relevantno mišljenje eksperata iz Brisela. Prema tvrdnji predsjednika Komisije za sprečavanje konfilkta interesa, Slobodana Lekovića, stav Brisela je jasan.
-Na moje pitanje u Briselu, na skrinigu, da li postoje preporuke do kojeg nivoa funkcioneru treba štititi pravo na privatnost, odgovor je bio sljedeći: kada je u pitanju javni funkcioner - a tiče se zaštite konflikta interesa i korupcija - javnost i transparetnost podataka ide ispred zaštite podataka o ličnosti. To je bila preporuka, a mi ćemo vidjeti da li će eksperti to uvažiti, ističe Leković.
Provjera imovine služi kao prevencija od zloupotrebe funkcije, a sve u cilju da se suzbije korupcija. Na tom polju, kaže Obradović, ima pomaka. Usvajanjem Akcionog plana za poglavlje 23, predviđeno je osnivanje samostalne, nezavisne agencije za borbu protiv korupcije.
- Na nadležnim institucijama je da se kroz legislativu i evropske standarde definišu mehanizmi, prošire nadležnosti koje će onemogućiti koruptivne radnje javnih funkcionera i članova njihove porodice. S tim u vezi, kontrola imovine i prihoda članova porodice javnih funkcionera mora biti pod stalnom lupom nadležnih institucija, dodaje Obradović iz AZLP.
Granice interesa javnosti i granice zaštite privatnosti: Nije lako odrediti koja je demarkaciona linija između prava na privatnost i interesa javnosti. Obzirom na funkciju koju obavljaju, funkcioneri moraju biti izloženi većoj kritici i provjeri. No, sistemi zaštite njihove ličnosti takođe postoje i oni se moraju poštovati. Za Obradovića, svaka obrada ličnih podataka predstavlja istovremeno miješanje u ustavnu zaštitu, a uplitanje u to pravo je dozvoljeno jedino ako je pravni osnov obrade jasan i precizno definisan.
-Ono što vidimo sporno u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa je - član 21 koji se mora uskladiti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Iako je pravo privatnosti javnih funkcionera, suženo i ograničeno prirodom posla kojim se bave, ono se mora poštovati i uvažavati. Agencija je stava da prihode koji nisu u vezi sa vršenjem javne funkcije, odnosno sa prihodima i imovinom koja je stečena prije stupanja na javnu funkciju, a odnose se na nepokretnu i pokretnu imovinu, vlasništvo u privrednim društvima, kredite, dugovanja i potraživanja, podaci o supružniku i maloljetnoj djeci ne treba javno objavljivati, ističe Obradović za Portal Analitika.
U Građanskoj Alijansi smatraju da je neophodno da se radi na osnaživanju uloge Komisije za sprečavanje konflikta interesa i na jačanju njene nezavisnosti, kako bi onda ona mogla da obavlja funkciju koja se, kako kaže Zoran Vujičić, ne bi zasnivala samo na objavljivanje podataka o imovini funkcionera.
-Provjeravanje tih podataka mora da bude osnovni posao Komisije. Da bismo ovo postigli neophodno je uključiti u rad Komisije predstavnike NVO sektora, medija, akademske zajednice, advokatske komore i drugih i dati joj mnogo šira ovlašćenja od sadašnjih. Na ovaj način rad Komisije bi bio transparentniji, a rezultati vidljiviji, smatra Vujičić.
Dosadašnji Zakon, po mišljenju predsjednika Komisije je dosta dobar, ali je potrebno, kako dodaje, da se uskladi sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka. Leković smatra da su izmjene poželjne, a gdje će prevagnuti, na stranu javnosti da zna ili zaštiti funkcionera - zavisi od političke volje.
-Naš stav je jasan: kada su u pitanju javni funkcioneri, pošto obavljaju funkcije od javnog značaja, a njih ima svega oko 4.000, trebalo bi da prevagne princip transparentnosti. Javno i transparentno je osnovno i najefikasnije načelo za borbu protiv korupcije i konflikta interesa, zaključuje Leković.
Provjera imovine i prihoda javnih funkcionera zarad transparetnosti, povjerenja građana, te sprečavanja mogućih zloupotreba u svim demokratskim društvima je – u tome su saglasni svi sagovornici Portala Analitika - nužna. Svi oni koji obavljaju javnu funkciju, zbog njene prirode, moraju biti podvrgnuti i provjeri javnosti. Ako su se već latili posla koji donosi privilegije, a koje su im “dali” građani na izborima, onda je jasno da za to moraju „polagati račune“, naravno bez mogućnosti povrede prava maloljetnih članova porodica. No, da građani imaju povjerenje u institucije, ova priča bi imala drugačiji tok: sumnje običnih građana prosto su rezultat dugodišnje inertnosti institucija zaduženih da javnost obavještavaju o onome na što zaista ima pravo da zna.
Kako će se sadašnja sporenja razriješiti biće jasnije već početkom godine, kada konačno bude formulisan prijedlog izmjena Zakona o sprečavanju konflikta interesa. Bilo bi dobro da konačno rješenje bude rezultat struke, a ne političkih kompromisa.
Aleksandra STANKOVIĆ
