„Kako lokalitet nije do kraja istražen očekujemo još grobnica na ovom prostoru, tako da će Centar i naredne godine nastaviti istraživanja, a uporedo će se raditi i konzervacija i restauracija otkrivenih grobnica. Takođe će biti obavljena antropološka analiza skeleta, koju će raditi dr Natalija Gončarova, antropolog sa Univerziteta Lomonosov iz Moskve”, kaže naša sagovornica.
Direktorica Centra podsjeća da je u julu ove godine, prilikom dubokog oranja za vinograd na imanju u Rogamima u blizini ostataka antičke Duklje, vlasnik naišao na ostatke grobne arhitekture i ljudskih kostiju i o tome odmah obavijestio Upravu za zaštitu kulturnih dobara. Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore je u avgustu započeo zaštitna arheološka istraživanja, a kada su ustanovljeni gabariti lokaliteta i njegov značaj, istraživanja su nastavljena u saradnji sa Narodnim muzejem Crne Gore u okviru projekta „Putevi kontinuiteta”, čiji je nosilac Ministarstvo kulture.
Iz literature je, kaže Medenica, od ranije poznato da se na ovom prostoru zapadno od bedema antičke Duklje prostirala jedna od tri gradske nekropole (druge dvije su se nalazile sjeverno i jugoistočno od grada). Rezultati dvomjesečnih istraživanja tokom kojih je istražena površina od preko 2000 m2 pokazali su da je na ovoj lokaciji vršeno sahranjivanje u kontinuitetu od kasne antike do srednjeg vijeka. Pored preko 80 jednostavnih srednjovjekovnih grobova bez priloga, otkriveno je i 13 kasnoantičkih grobnica među kojima i 4 monumentalne zidane grobnice, zasvedene poluobličastim svodovima, karakteristične za period ranog hrišćanstva od IV – VII vijeka n.e. Slične grobnice postoje u Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, ali su jedinstven primjer grobne arhitekture ovog tipa na teritoriji Crne Gore, a i šire, imajući u vidu rijetke arhitektonske elemente upotrijebljene u njihovoj konstrukciji, objašnjava sagovornica Portala Analitika.
Grobnice su zidane od pritesanog kamena ređanog u pravilne redove, vezanog malterom, a zidovi su sa unutrašnje strane prekriveni debljim slojem maltera. U grobnice se ulazilo sa zapadne strane. Na istočnom zidu jedne od grobnica urezan je krst, dok je u malter na zidovima druge grobnice osim krsta sa apokaliptičnim slovima alfa i omega urezana i nevješto izvedena predstava barke – simbol hrišćanske crkve, kaže direktorica Centra i napominje da su u najvećoj grobnici dimenzija cca 5 x 4 x 2 m pronađeni su ostaci masivnog kamenog sarkofaga.
„Nažalost od njega je očuvano samo dno i fragmenti jedne bočne strane. Nažalost, kako je lokacija grobnica bila jasno vidljiva zbog zemljanih gomila, ili kako ih mještani zovu „grudica“, koje su se vremenom formirale iznad njih, sve grobnice na lokalitetu su opljačkane i njihovi svodovi probijeni u vrijeme okupacije, sudeći po materijalu iz njihove zapune. Zbog toga u njima nismo pronašli bogate grobne priloge, iako je na osnovu njihovog izgleda i monumentalnosti sasvim logično pretpostaviti da upravo iz jedne od ovakvih grobnica potiče čuvena Podgorička čaša sa biblijskim motivima pronađena krajem XIX v. koja se danas nalazi u muzeju Ermitaž u Rusiji. Dvije pređice, bronzana i srebrna, i fragmenti staklenih posuda otkrivenih u grobnicama omogućavaju nam da ih okvirno datujemo u V-VI v.n.e“, kaže Medenica.
U istraživanjima u Rogamima učestvovala je brojna stručna ekipa: arheolozi Miloš Živanović, Dejan Drašković, Marija Jabučanin, Ivana Cvetković, Nikola Borovinić i Anton Ljuljđuraj, konzervator Slavica Orlandić i arhitektonski tehničar Tatjana Mijović.
Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore pored nastavka istraživanja na ovom lokalitetu u narednoj godini najavljuje i druge projekte.
"Očekuje nas još mnogo značajnih projekata, među kojima bih izdvojila nastavak saradnje na projektu „Putevi kontinuiteta” u okviru kojeg ćemo pored zapadne nekropole Duklje nastaviti istraživanja i na sjevernoj, kao i na još nekoliko arheoloških lokaliteta širom Crne Gore, projekat konzervacije i restauracije antičkog mozaika sa predstavama morskih nemani iz vile urbane u Budvi, u saradnji sa JU Muzeji galerija i biblioteka Budve, Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture Srbije i Centralnim institutom za konzervaciju iz Beograda. Planiran je i nastavak arheoloških istraživanja u Risnu u saradnji sa Varšavskim univerzitetom, kao i konzervacija i restauracija do sada otkrivenih objekata na lokalitetu, i brojni drugi projekti u najavi, koji obećavaju da će naredna godina biti izuzetno dinamična i značajna za našu kulturnu baštinu, naglašava Medenica.
S.K.
