U štampariji Ispitnog centra godišnje se štampa oko dva miliona i sto hiljada stranica testova. U posljednjih pet godina, od kada je ponovo uveden maturski ispit, i u posljednje dvije, od kada je obavezan i polumaturski, nikada nijesu “provaljeni” ni jedan niti drugi. Nema osobe u Crnoj Gori, uključujući i mene, koja ima uvid u kompletan sadržaj maturskog i polumatorskog ispita, kao ni testova za nacionalno testiranje osnovaca, koje se obavlja za sve đake trećeg i šestog razreda“, kaže za Portal Analitika Željko Jaćimović, direktor ove institucije.
Kao
„Bila je tu prije Vas samo Vesna Šofranac iz Pobjede. I niko nikada više“, kaže sagovornik Portala Analitika.
Zaista, šteta. Jer, Ispitni centar Crne Gore „kreator“ je i izvođač svih nacionalnih testiranja i ispita. A priča o „provaljivanju“, postaje jasna čim uđete u štampariju u suterenu zgrade preko puta KIC-a „Budo Tomović“. Prostorija sa modernim aparatima koji nisu veći od mašina za veš „pokrivena“ je video nadzorom 72 kamere!
„Snimani su i svi razgovori ovdje. Ni ja nemam ključeve od ove, ali ni ostalih prostorija u kojima moji saradnici izrađuju testove. Sva su njihova vrata zaključana i tokom radnog vremena, i možeš ući samo - ako ti otvore“, objašnjava Jaćimović, dok nam jedina osoba koja je u Centru ovlašćena za štampariju, otvara vrata elektronskim ključem okačenim oko vrata.
Fotografisanje je – zabranjeno. U prostoriji iza je velika arhiva maturskih ispita, posloženih u velikim metalnim ormanima, i po sređenim, zapečaćenim specijalnim kesama.
Kese su označene barkodovima, i ne mogu se otvoriti i ponovo zatvoriti, a da to ne bude uočljivo.
U takvim kesama, svake godine označenim i drugom bojom, u crnogorske osnovne, srednje stručne škole i u gimnazije, iz Centra se šalju testovi, uredno povezani, takođe označeni barkodovima, i ponovo se vraćaju ovdje, na ocjenjivanje.
„Imamo šest prostorija u kojima profesori ocjenjuju testove. I te su prostorije u suterenu, pod video nadzorom. Svaki test pregledaju dvije osobe, pa ako im se broj poena ne poklapa, ocjenjuje ga i treća“, objašnjava Jaćimović, uz opasku da je cijeli softver oko „sekjuritia“, vrijedan 200 hiljada eura, odradila ekipa iz Centra, u okviru redovnih nadležnosti.
Ako je nekome „smiješna“ sva ova priča, valja podsjetiti da nedavno hapšenje jedne osobe u Srbiji zbog osnovane sumnje da je „provalila“ maturski ispit.
Dakle, po „sekjuritiju“ je crnogorski Centar prepoznat u cijelom regionu i drugi „skidaju“ ovdašnje mjere, ali i dolaze na obuku.
„To je za nas, kao malu sredinu, bilo najteže organizovati i veoma sam ponosan na taj naš segment. Jer, kada bi neko ovdje provalio ispit, cijela Crna Gora bi ga imala“, kaže Jaćimović, objašnjavajući da je u većim zemljama veći problem, možda, distribucija testova, budući da se važna nacionalna testiranja, po zakonu, svuda obavljaju u isto vrijeme.
„Nije baš da nemamo uopšte problema i sa distrubucijom. Ipak se neki primjerci testova moraju odnijeti konjem do najzabačenijih seoskih škola,“ veli sagovornik Portala Analitika.
„Prošle godine smo organizovali nacionalno testiranje za 5.892 učenika trećeg, 6.008 učenika šestog razreda osnovnih škola, i polaganje polumature za 6.320 učenika devetog razreda, kao i maturu za 5.572 maturanta. To su stabilne brojke, i variraju gore-dolje za oko dva odsto od godine do godine. Sve to radi 25 ljudi zaposlenih u Centru koji garantuju stručnost i profesionalizam, ali i zaštitu svih podataka i rezultata“, naglašava Jaćimović.
Svako može poslati zadatak za test: Za oko 24 hijade crnogorskih đaka koji spadaju u pomenute kategorije, svake godine rade se novi zadaci, novi testovi, što je nezamislivo veliki posao.
Baza za sve ispite i testiranja su maternji i matematika, a ostalo se nadograđuje. Za đake trećeg razreda 162 osnovne škole u Crnoj Gori, to je još jedan važan predmet, za đake šestog i jedan strani jezik, za polumaturante i dva predmeta po izboru.
„Ta dva predmeta po izboru, zapravo su 17 predmeta sa 'izborne liste'“, objašnjava Jaćimović. Maturski, koji se polaže u 21 gimnaziji, sastavljen je od crnogorskog (hrvatskog, srpskog, bosanskog...), matematike, jednog stranog jezika i dva predmeta po izboru učenika. Ostaje, na kraju, pravljenje testova i organizovanje testiranja i ocjenjivanja stručnih ispita za srednje stručne škole“, kaže direktor Ispitnog centra.
Pravljenje testova i zadataka za njih je izuzetno zahtjevan i visokostručan posao. Zadatak je dobro postavljen, i validan metodološki i sadržajno, ako zadovoljava čak 16 kriterijuma!
„To vam je kao baždarenje vage. Vaga se prvo mora izbaždariti da bi pokazivala pravu mjeru“, objašnjava Jaćimović.
Za razliku od drugih država, objašnjava on, Ispitni centar nema komisiju koja pravi testove, već svako ko je zainteresovan i smatra se sposobnim da to uradi, može Centru poslati prijedog zadatka i to će mu biti plaćeno, ako prijedlog bude prihvaćen.
Centar kupuje zadatke, od kojih se pravi baza zadataka i taj je sistem uveden 2008. godine.
PISA
U trećem i u šestom razredu osnovne škole organizuje se nacionalno testiranje – testiraju se svi đaci, kako bi se analizirali rezultati i dale sugestije kreatorima obrazovanja. Deveti razred i matura su nacionalni ispiti, nakon kojih se daje certifikat o završenom nivou obrazovanja – tu se ne provjerava sistem, kao u nacionalnom testiranju, osim indirektno, već se daje certifikat o završenom nivou obrazovanja.
Kako tvrdi sagovornik Portala Analitika, naš obrazovni sistem je dobar, i daleko smo otišli sa reformom. Našu maturu, dodaje, priznaje Hrvatska, a uskoro će i Slovenija.
Pa što je, onda, uzrok lošeg rezultata naših 15-godišnjaka na
Na stolu kod direktora Ispitnog centra, poslagano nekoliko obimnih knjiga pristiglih poštom u paketu. Riječ je o sumiranim rezultatima testa PISA za sve đake iz svih zemalja „učesnica“, uključujući i Crnu Goru. Grafikoni, tabele, tekstovi... Materijal tek treba da se analizira i da se izvedu određeni zaključci, te napravi strategija za budućnost.
„Naši đaci imaju mentalitetski problem – ako se test ne ocjenjuje ili ne utiče na ocjenu, neće se ni potruditi da ga urade. Imamo slučajeve da dijete pored zadatka samo napiše – „znam“, a ne takne ga. To je jedan, mentalitetski razlog i faktor lošeg rezutata naših đaka na PISA testu. Drugi je svakako naša opšta loša čitalačka pismenost,“ objašnjava direktor Ispitnog centra.
Motivacija i
„Najjednostavnije ću vam to, zbog čitalaca, objasniti na primjeru. Ako našem đaku postavite zadatak – kolika je površina pravougaonika ako je jedna strana duga pet, a druga 10 cm, on će odmah riješiti zadatak. Ali, PISA zadatak nije nikada postavljen tako. U njemu, za isti zadatak, stoji mnogo duži tekst za koji je potrebna koncentracija, nad kojim treba da se razmišlja, koji je dug pola strane, a krajnja postavka zadatka će, možda biti ista. Na primjer – čovjek ima kuću sa nepopločnim dvorištem. Kada pada kiša, dvorište poplavi i vlasnik hoće da postavi pločice. Razdaljina od ulaznih vrata do kapije je toliko i toliko. Širina željenog dijela toliko. I dalje, ako komšija ima u podrumu zaostalih toliko pločica određenih dimenzija, a koje želi da mu pokloni, koliko komada će vlasniku kuće trebati?...“
Iz ovoga je jasno da je čitalačka pismenost faktor koji će uticati na rezultate testova iz svih predmeta, a da je ona i pitanje koncentracije, i logike, i strpljenja, sistematičnosti i temeljitosti – osobina koje su itekako potrebne tokom života za rješavanje svih situacija i problema.
Na opasku što se djeci ne kaže da će dobrim rješenjem testa uticati na rejting zemlje, da je to pitanje nacionalnog i državnog ponosa, Jaćimović kaže:
„Naš đak tek onda neće da radi!“
On podsjeća da su po broju bodova, naši đaci na posljednjem
„Čitalačka pismenost je sve bolja, ali ni izdaleka kakva bi trebalo da bude. Iz matematike, varira od oblasti do oblasti“, objašnjava direktor Ispitnog centra.
Direktor dodaje da je ustanova na čijem je čelu spremila kampanju, i da pravi nacionalni izvještaj u vezi PISA-e i rezultata pokazanih na njenom testu, sa akcionim planom i preporukama.
„
