Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da se premijer Đukanović pozivom predstavnicima Srba da uđu u Vladu vratio svojim političkim korjenima priznajući svoje dvadestogodišnje greške. Damjanović je dodao da nije dobro u Crnoj Gori pozivati u Vladu ni jedan narod pojedinačno, pa ni srpski narod.
- Vlada se pravi na osnovu izbornog rezultata, odnosno nakon izbora, i u tom smislu očekujem da naredni izbori promijene političku sliku Crne Gore, jer su promjene potrebne Crnoj Gori da bi krenuli naprijed i da Crna Gora doživi istinski ekonomski i politički preporod koji joj je potreban, kazao je Damjanović za Portal Analitika.
Govoreći o predstojećoj raspravi o predlogu budžeta, Damjanović je kazao da očekuje dogovor unutar vladajuće koalicije o tom ključnom dokumentu.
- Vanredni izbori u Crnoj Gori neće biti determinisani kontekstom budžeta, jer DPS-SDP partneri na vlasti nemaju suštinskih razlika u odnosu na budžet, odnosno vođenje, po mojoj ocjeni, loše ekonomske politike, naveo je Damjanović.
ANALITIKA: Da li je po ocjeni SNP-a predlog budžetu za 2014. razvojni ili socijalni i u kojoj je mjeri on iznuđen imajući u vidu makroekonomske pokazatelje iznuđen?DAMJANOVIĆ: Predlog budžeta za narednu godinu nije iznuđen samo makroekonomskim pokazateljima, već je prije svega posljedica nekonzistentne i neodgovarajuće ekonomske politike vođene, naročito u periodu od početka tzv “ekonomskog „buma 2006-2007. godine pa do danas. Zato najbolju sliku budžeta sagledavamo u članu 11. Predloga zakona, odnosno u planiranom zaduženju koje po raznim osnovama: finansiranje deficita, novi kreditni aranžmani, izdavanje garancija, preuzimanje dugova od strane državnih kompanija - može da iznosi više od 300 miliona eura, ne računajući i moguće zaduženje za projekat autoputa. Kada se ima u vidu da će javni dug naredne godine probiti granicu od dvije milijarde eura uz snažan trend rasta, jasno je da slijedi još jedna ekonomski loša godina za državu, ali i najveći broj građana.
Odgovor na pitanje da li je budžet razvojni ili socijalni je u samom Predlogu zakona o budžetu za 2014. godinu, gdje je, uz planirani rast budžeta od 9 odsto u odnosu na tekuću godinu, ukupan nivo sredstava po osnovu transfera za socijalnu zaštitu niži za jedan odsto, dok sredstva kapitalnog budžeta, kao ključna budžetska komponenta razvoja, uprkos planiranom rastu, nijesu dovoljna za snažniji razvojni zaokret, jer se ista planiraju na nivou koji je 20 odsto niži od ostvarenog kapitalnog budžeta u 2009., godini početka ekonomske krize. Dakle, nedovoljno razvojni i nedovoljno socijalni.
ANALITIKA: Da li očekujete će biti postignut dogovor između DPS i SDP-a o budžetu imajući u vidu uslov o naplati poreskog duga manje članice vladajuće koalicije?
DAMJANOVIĆ: Očekujem da u transparentnoj raspravi u Skupštini svi politički subjekti iskažu jasan stav o budžetu, a što se tiče dogovora u vladajućoj koaliciji – dogovor je na kraju uvijek postizan, uz “bučna” uslovljavanja, i nešto tiše pregovore o podjeli budžetskog “kolača”. Sve ukazuje da će tako biti i ovoga puta.
ANALITIKA: Da li su u tom kontekstu mogući vanredni parlamentarni izbori već na proljeće ako ne dođe do dogovora o budžetu?
DAMJANOVIĆ: Vanredni izbori u Crnoj Gori neće biti determinisani kontekstom budžeta, jer DPS-SDP partneri na vlasti nemaju suštinskih razlika u odnosu na budžet, odnosno vođenje, po mojoj ocjeni, loše ekonomske politike.
Da nije bilo Kombinata aluminijuma, teško da bi se i prepoznala bilo kakva razlika u njihovom usaglašenom ekonomsko–socijalnom sagledavanju stvarnosti, odnosno precizno podijeljenim ekonomskim sferama uticaja, takozvanim partijskim atarima.
ANALITIKA: Kako gledate na najavu novih poreza, pogotovo na prijedlog Vlade da se svim korisnicima mobilne telefonije, koji imaju račune veće od pet eura, od naredne godine uzima dodatnih sedam odsto poreza?
DAMJANOVIĆ: Svoj stav i stav Kluba SNP-a sam iskazao tako što smo jedini u Skupštini podnijeli predlog zakona o prestanku važenja sadašnjeg zakona kojim su uvedene nepopularne i nepotrebne takse. Na žalost, nije bilo volje da se o istom raspravlja i stavi van snage ta nesistemska i nekonzistentna ekonomska mjera.
ANALITIKA: Kako to mislite?
DAMJANOVIĆ: Radi se o planiranim sredstavima koja nijesu velika i koja se mogu nadomjestiti malo agresivnijom politikom naplate poreskog duga i povećanja poreskog obuhvata kod privilegovanih fizičkih i pravnih lica. Recimo da između oporezovanja davaoca usluga u oblasti telefonije i korisnika tih usluga smatram da je korisnije i pravednije adekvatno oporezovati ove prve, što sada nije slučaj.
ANALITIKA: Da li je to rješenje socijalno pravednije od ovog aktuelnog po kome se oporezuju sve SIM kartice?
DAMJANOVIĆ: Rješenje štiti korisnike koji troše najmanje sredstava za račune za mobilne telefone, koji su danas potreba, a ne luksuz. S druge strane, oporezuje se iznos preko 5 eura, dakle i 6, 7 eura što takođe, složimo se, nije prekomjerna mjesečna potrošnja za mobilni telefon. U tom smislu je trebalo, ako se već ide na rješenje da ostane porez na mobilne sa čime nisam saglasan, bolje procijeniti koji bi to bio prag iznosa računa za oporezivanje.
Takođe, smatram da uz taksu na strujomjere koja se ukida, treba ukinuti i taksu na platforme za kablovsku televiziju jer nema nikakvog rezona oporezovati nečije pravo da bude informisan.
ANALITIKA: Zašto?
DAMJANOVIĆ: Pravo na objektivno i različito informisanje inače spada u domen ljudskih prava. Onaj dio kome je Vlada posvetila najmanje pažnje, a trebalo je biti obratno, jeste naplata takse za upotrebu duvana u ugostiteljskim objektima, kao i u onim objektima koji imaju mogućnost, da naročito ljeti puštaju muziku i rade produženo radno vrijeme. Naplata te takse, inače predviđene važećim zakonom, čak i u manjoj mjeri, u potpunosti bi mogla nadomjestiti prihode koji se očekuju od naplate takse na mobilnu telefoniju.
ANALITIKA: Koliko je, po vašoj ocjeni, uspio program fiskalne štednje koji je Vlada sprovela tokom ove godine?
DAMJANOVIĆ: Postoje stidljivi pomaci u fiskalnoj konsolidaciji, lagano se zaustavlja višegodišnji trend rasta poreske evazije, nediscipline i poreskog duga. Borba protiv sive ekonomije mora biti prioritet svake vlade, pa i crnogorske, ali ista traži i snažnu političku volju za obračun sa privilegovanim pojedincima i pravnim licima koja posluju u “sivoj zoni”. Napori Ministarstva finansija i poreske odnosno carinske uprave imaju smisla isključivo ako su snažno podržani od Vlade, što još uvijek nije slučaj, pa je paradoks da su ti napori snažnije podržani od Skupštine Crne Gore i matičnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet što cijenim kao dokaz da političke razlike mogu da ustupe mjesto zajedničkom interesu.
Realizacija zaključaka koje je SNP prošle godine predložila, a Skupština usvojila uz tekući budžet bila je pod uticajem pada garancija za KAP i to je objektivna okolnost za njihovu nepotpunu realizaciju. Istovremeno postoje nagovještaji za daljom poreskom reformom i novim mjerama protiv sive ekonomije, što svakako treba pozdraviti kao dobru namjeru, a sačekati realizaciju. Što se tiče SNP, ne zato što smo prvi i jedini još prije četiri godine otvorili priču o prihodnoj strani budžeta, i poreskoj reformi, već i zato što smo u praksi pokazali da dosljednom politikom u oblasti oporezivanja država i građani mogu imati ogromne koristi, nastavićemo da dajemo doprinos neophodnim ekonomskim reformama, naročito u oblasti fiskalne politike.
ANALITIKA: Kako komentarišete ponovljeni poziv premijera Đukanovića predstavnicima Srba da uđu vlast. Ovaj put je jasno kazao da misli na SNP.DAMJANOVIĆ: Možda se predsjednik Vlade tim pozivom vraća svojim političkim korjenima, priznajući dvadesetogodišnje greške u odnosu prema uspostavljanju društva s jednakim šansama i bez diskriminacije.
Legitimno pravo predsjednika Vlade jeste da uputi poziv, kao što je legitimno pravo nekih koji su se u startu prepoznali, da se oglase. Vlada se pravi na osnovu izbornog rezultata, odnosno nakon izbora, i u tom smislu očekujem da naredni izbori promijene političku sliku Crne Gore, jer su promjene potrebne Crnoj Gori da bi krenuli naprijed i da Crna Gora doživi istinski ekonomski i politički preporod koji joj je potreban. Inače, smatram da nije dobro pozivati u Vladu nijedan narod pojedinačno, jer niti je DPS partija koju glasaju, recimo samo Crnogorci, kao što, recimo SNP jeste partija koju glasaju pripadnici svih naroda, i srpskog i crnogorskog i bošnjačkog i albanskog itd.
ANALITIKA: Kako će SNP nastupiti na predstojećim lokalnim izbotrima i da li je ponovo moguća koalicija sa DF-om?
DAMJANOVIĆ: U toku je analiza izbornih rezultata SNP na proteklim lokalnim izborima, nakon koje će, u skladu sa rezultatima analize, mišljenjem relevantnih lokalnih organa partije, kao i procjenama najboljeg modela izlaska na izbore biti donešena odluka. U Mojkovcu smo izašli u koaliciji sa Demokratskom srpskom strankom -om i DF-om i lista “Pobjednički Mojkovac – Miodrag Lekić” je doživjela neuspjeh, odnosno, osvojen je gotovo isti broj glasova kao prije četiri godine kada je SNP sama nastupala u Mojkovcu.
Tamo gdje smo izašli samostalno, na Cetinju i u Petnjici, imamo trend rasta u odnosu na protekle parlamentarne izbore.To ne mora biti opredeljujuće ali jeste indikativno. Naredni izbori su u Ulcinju u januaru, a nakon toga u Beranama. Očekujem da SNP u Ulcinju i Beranama ostvari veoma dobar izborni rezultat, potvrdi trend rasta, u Beranama bude najjača partija i donese promjenu dosadašnje nesposobne vlasti, kao i da potpuno spremna sačeka lokalne izbore u preostalim opštinama koji se očekuju u aprilu.
Nenad ZEČEVIĆ
