- Međuvladina konferencija predstavljaće svojevrsno priznanje Crnoj Gori koja je prihvatila obavezu usklađivanja sa evropskim propisima u ovoj oblasti, kao i sa praksom državnih institucija i pravosuđa u državama članicama EU u sprovođenju navedenih politika. Stoga, sama međuvladina konferencija treba da konstatuje taj ostvareni progres, što je osnova za buduće polugodišnje praćenje rezultata iz akcionih planova, kazala je Đurović za Portal Analitika.
Crna Gora bi sjutra u Briselu trebalo da otvori poglavlja 23 i 24.
Prema njenim riječima, Crna Gora je prva zemlja zapadnobalkanskog “prstena” koja pregovara po novim pregovaračkim pravilima i ovo iskustvo biće dragocjeno i za Srbiju i ostale zemlje regiona.
- Za razliku od Hrvatske koja je poglavlje 23 otvorila u poslednjoj godini pregovora, Crna Gora prva ulazi u tzv. nova pregovaračka pravila, koja treba da obilježe cijeli pregovarački proces i podignu efikasnost reformi. Veliki posao je urađen u crnogorskoj administraciji sa ispunjavanjem mjerila za otvaranje poglavlja vladavine prava, jer su u maju usvojeni, tj. u oktobru ove godine precizirani, dosta detaljni akcioni planovi koji treba da prate progres u reformama pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, ocijenila je Đurović.
Tako je Komisija, prema ocjeni Đurović, definisala set od preko 80 indikatora kojima će mjeriti napredak u procesu usklađivanja propisa i institucija (indikatori usklađenosti), ali i u sprovođenju, kroz praćenje tzv. indikatora uticaja.
Taj cjelokupni 18-mjesečni posao, od marta prošle godine do usvajanja planova u oktobru, bio je pretpostavka zakazivanja prve međuvladine konferencije kojom će se zvanično otvoriti ova dva pregovaračka poglavlja ove nedjelje u Briselu, navela je ona.
Govoreći o daljim izazovima u procesu pregovaranja kada su u pitanju dva ključna poglavlja, Đurović smatra da nije neophodno imati česte međuvladine konferencije.
- Cijenim da nije neophodno imati česte međuvladine konferencije u prve dvije godine praćenja kratkoročnih prioriteta iz plana, dok se isti ne bi značajnije revidirali. Praćenje napretka u ovim oblastima dalje će se ostvarivati kroz analizu šestomjesečnih izvještaja, rad mješovitih tijela, misije “na terenu”, pripremu inputa za godišnji izvještaj o napretku za 2014. i nadalje. Drugim riječima, monitoring mehanizam je uspostavljen, a prve ocjene progresa biće poznate već polovinom sljedeće godine, u kojoj nas i očekuje najveći broj kraktoročnih mjera, tj. indikatora rezultata (usklađivanje) i indikatora uticaja (sprovođenje).
S obzirom na stepen razrade mjera u akcionim planovima, Komisija ima snažan mehanizam monitoringa, jasno delegiranu odgovornost institucija za pojedine mjere i finansijski aspekt njihove realizacije koji je često veoma važan. Ako se bude držala striktne evaluacije mjera iz akcionog plana, Komisija će imati snažan mehanizam praćenja reformi u ovoj oblasti – kao “štap” ili kao “šargarepu” za crnogorski put evrointegracija. Nadam se da ćemo, kao društvo, uspješno odgovoriti na taj izazov, zaključila je Đurović.
