Amandmani na krivični zakon, izglasani bez parlamentarne rasprave, navode da predsjednik države, senatori, poslanici donjeg doma, kao i tužioci više nisu „javni funkcioneri“. To znači da više ne moraju da odgovaraju za zlopoterebu ovlašćenja, korupciju, sukobe interesa i druga kaznena djela povezana s korupcijom. Oni koji su za to već osuđeni, mogli bi da budu oslobođeni, ako zakon stupi na snagu. Budući da su mnogi ministri ujedno poslanici i tužioci, novi imunitet odnosi se i na članove vlade. Isto tako, gradonačelnici i drugi lokalni funkcioneri više neće morati da odgovaraju za sukobe interesa.
Rumunski predsjednik Trajan Basesku, koji na kraju treba da potipiše zakon, obećao je da će ga vratiti parlamentu. Ali, to može da učini samo jednom, a parlament nije obavezan da uvaži njegov prigovor.
- Ta promjena znači da smo se vratili deset godina unatrag - ocijenio je Basesku.
U Rumuniji je do sada zbog korupcije osuđeno ili je u toku proces protiv 28 članova parlamenta. Uz to, po podacima rumunskog tužilaštva više od stotinu gradonačelnika i njihovih zamjenika na sudu je zbog dodjele tendera članovima porodica i prijateljima ili sličnih djela.
Ovo nije prvi put da rumunski parlamentarci nastoje da se zaštite od krivičnog gonjenja. U ljeto prošle godine, promjene kojima je trebalo da se ograniče ovlašćenja Ustavnog suda, bile su politički motivisane, jer su državne institucije vodile politički rat između predsjednika desnog centra i premijera lijevog centra. Slučaj se završio neuspjelim pokušajem opoziva predsjednika.
Portparol Evropske komisije Mark Grej upozorio je da će se (ne)očekivana odluka rumunskog parlamenta naći u idućem izvještaju o vladavini prava u toj zemlji, najavljna za januar.
