Popularni pjevač pozdravio je sve hranitelej u Crnoj Gori, sa kojima je imao prilike da se sretne i razgovara, istakavši da su oni „iskreni borci za srećno djetinjstvo i pravi šampioni djece Crne Gore“.
„Nadam se da će ova kampanja inspirisati i druge građana da vam se pridruže“, kazao je Sergej Ćetković koji je istakao da je on „ponosni otac dvije predivne djevojčice“.
Popularni pjevač je druga slavna ličnost koja se pridružila ovoj kampanji i postala njen prijatelj, nakon što je to u oktobru, uradio britanski glumac Nikolas Lindharst, poznatiji kao Rodni iz serije „Mućke“.
„Svakom djetetu je potrebna pažnja, razgovor i ljubav, i to svakog sata i svakog dana. Djeci koja žive u domu osnovno ljudsko pravo na život u porodici je uskraćeno“, rekao je šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks.
On je dodao da svjetska istraživanja, koja su rađena posljednjih 50 godina, „pokazuju da se smještanjem u institucije djeca u radnom djetinjstvu izlažu riziku od zaostajanja u psihološkom, emotivnom i fizičkom razvoju, što se jedino može nadomjestiti njegom u toplom porodičnom okruženju“.
„Korist koju od hraniteljstva imaju djeca, porodice i zajednica je nemjerljiva“, istakao je Perks i dodao da je ovaj vid zbrinjavanja djece i ekonomski efikasnije jer je tri puta jeftinije od smještanja djece u instituciju.
„Vizija o Crnoj Gori kao prvoj zemlji u regionu koja nema djecu mlađu od tri godine u institucijama jasna je i ostvarljivao“, kazao je šef predstvaništva UNICEF-a i dodao da je „pred nama dug put i još dosta napora koje je potrebno uložiti kako bismo riješili ovaj problem koji je jedno od ključnih pitanja ljudskih prava“.
Pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja Goran Kuševija kazao je na današnjoj promociji da se za period od 2008. do 2012. godine, broj djece koje su smještene u porodicama povećao za 38 odsto, ali da je takođe došlo i do smanjenja broja djece smještenih u insticucijama za oko 20 odsto.
„Jačanje prirodne porodice, pružanje podrške majci i djetetu, stvaraju se uslovi za njihovu veću socijalnu i finansijsku samostalnost. Ovo su jedni od prioriteta u nerednom periodu. Nastavićemo i dalje sa snaženjem hraniteljstva u okviru proširenja porodice i razvoja standarda profesionalnog hraniteljstva, s posebnim akcentom na djecu od novorođenčadi do trogodišnje djece“, istakao je planove Ministarstva rada i socijalnog staranja, pomoćnik ministra Goran Kuševija.
Svoje životno iskustvo djetinjstva u hraniteljskoj porodici, sa prisutnima je podijelila Jelena Krstajić koja je rekla da „se sada kao tridesetjednogodišnjakinja osjeća kao formirana ličnost“.
„U svom životu, u hraniteljskoj porodici, nisam mislila da sam i po čemu drugačija od djece koja su imala roditeljsko staranje“, rekla je Krstajić i dodala da je posebno bila ponosna prilikom sklapanja novih prijateljstava i upoznavanja novih drugara sa činjenicom da nema roditelje.
„Ali kako? Pa ti uopšte ne djeluješ kao da nemaš roditelje“, opisuje ova djevojka zaprepašćenje prijatelja.
„To je bilo nešto na što sam uvijek bila ponosna i zahvalna svom hranitelju. Moj hranitelj je imao podršku Centra za socijalni rad. Hranitelji nisu sami što pokazuje i ova kampanja“, objasnila je Jelena Krstajić i dodala da se „kao odrasla osoba na svom putu osjeća manje sigurnom nego kada je bila u hraniteljskoj porodici“.
Marija Lepović i Damir Numanović iz Centra za socijalni rad Podgorica objasnili su prisutnima šta je to hraniteljstvo, ali i odgovorili na mnogobrojne nedoumice koje su imali okupljeni u KIC-u „Budo Tomović“, gdje je promocija održana.
„Hraniteljstvo je privremeni oblik zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje. Hraniteljska porodica njeguje dijete, brine se o njegovom zdravlju, vaspitanju i obrazovanju, pružajući mu onu prijeko potrebnu toplinu doma, dok država zauzvrat obezbjeđuje određenu mjesečnu nadoknadu“, objasnio je Numanović.
Na mjesečnom nivou smještaj djeteta u hraniteljskoj porodici iznosi 200 eura, hraniteljski rad 60 za jedno dijete, a za svako sljedeće 30 eura.
„Djeca koja su u porodičnom smještaju, do svoje 18. godine imaju pravo na dječiji dodatak u iznosu od 32 eura. Ova djeca imaju pravo i na jednokratnu novčanu pomoć, kao i na besplatne udžbenike, pravo na odmor i rekreaciju u ljetnjem i zimskom periodu u ustanovama za odmor i rekreaciju“, objasnio je Numanović.
Hranitelj mora ispunjavati kriterijume koji su propisani Porodičnim i Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Oni koji žele da budu hranitelji prvo moraju podnijeti zahtjev nadležnom centru za socijalni rad, nakon čega njihov stručni tim procjenjuje porodicu. Procedura, od dana podnošenja zahtjeva, ne smije biti duža od četiri mjeseca, istakao je Numanović.
Prilikom odabira hraniteljske porodice, uzima se u obzir i mišljenje djeteta, kao i njegovo porijeklo, zdravlje, mjesto prethodnog prebivališta i prebivališta njegovih roditelja.
„Hranitelj djeteta može biti par ili pojedinac, koji imaju prvenstveno želju i mogućnost da pruže neophodne uslove za djetetov pravilan rast i razvoj u porodici“, kazao je Damir Numanović.
„Hranitelj ne može da odabere dijete koje želi, zapravo se bira hranitelj za dijete“, objasnila je Marija Lepović iz Centra za socijalni rad Podgorica.
Ona je dodala da se nakon saznanja da o djetetu ili djeci ne mogu brinuti njihovi biološki roditelji, radi „procjena njegovih uzrasnih i individualnih potreba“. Ta procjena jr mjerilo za odabir hraniteljske porodice koje su prije toga prošle proceduru i dobile status potencijalnih hranitelja.
Iz Centra za socijalni rad su objasnili da hraniteljstvo za razliku od usvojenja predstavlja privremeni oblik zaštite djeteta u periodu dok se njegova porodica ne rehabilituje ili dok mu se ne pronađu usvojitelji.
Od naredne nedjelje uz sve crnogorske štampane medije biće distibuirane koverte i leci koje će potencijalni hranitelji moći da popune i besplatno pošalju na adresu Ministarstva rada i socijalnog staranja i koji predstavljaju zahtjev za hraniteljstvo.
Kampanja „Svako dijete treba porodicu“, koju su u septembru 2013. započeli Vlada Crne Gore, UNICEF i EU, ima za cilj da poveća broj hranitelja u zemlji i da im omogući veću podršku u društvu, i sprovodi se u okviru projekta „Reforma sistema socijalne i dječije zaštite – socijalna inkluzija“, kojeg sprovodi Vlada Crne Gore, uz tehničku podršku UNICEF-a i UNDP-a i finansijsku podršku EU.
Foto: UNICEF Montenegro
