Društvo

Mediji su neizostavni u postizanju rodne ravnopravnosti u društvu

0512radionica1
K
ako bi se postigla rodna ravnopravnost u našem društvu, angažovanost i rodna senzibilizacija medija je neizostavna, smatraju iz OSCE-a, Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i nevladinih organizacija Ženska akcija i Centar za feminističku kulturu Nova. Da bi rodno korektno izvještavali medijski poslenici treba da budu i rodno senzibilisani. To su samo neki od zaključaka donesenih na radionici „Rodna senzibilizacija crnogorskih medija – Korak naprijed“.

Mediji su neizostavni u postizanju rodne ravnopravnosti u društvu
Portal AnalitikaIzvor

„Rodna ravnopravnost ne znači da su muškarci i žene isti, već da imaju jednake šanse, prava i da vrijede jednako“, kazala je Slavica Striković iz Ženske akcije.

Ona je dodala da rodna ravnopravnost znači da žene i muškarci imaju jednaka prava u odnosu na raspodjelu resursa, dobiti i pristupu uslugama i drugim resursima, te da predstavlja ljudsko pravo. Prema njenim riječima, to znači da smo se rodili različiti ali isto tako i da treba da poštujemo različitosti.

„Jezik je naša zvučna domovina i u njoj treba da se osjećamo slobodno“, smatra Sanja Mijušković iz NVO Manus Feminae. Ocijenila je da „jezik odražava naše poglede na svijet, ali ih i kreira“, te je zato bitan.

Mijušković smatra da se upotrebom ženskog roda u jeziku smanjuje manipulacija, a da se značaj funkcije i moć žene umanjuje kada se imenica muškog roda koristi da označi funkciju koju obavlja žena.

Ona smatra da još uvijek, kada je u pitanju jezik, ženama pripada privatna dok je za muškarce rezervisana javna sfera.

„Svaki novinar i novinarka kreiraju javno mnjenje“, poručila je Nataša Nelević iz Centra za feminističku kulturu Nova. Ona smatra da su medijski poslenici ti koji utiču na svijest, te da oni daju značenje tome što je bitno a što ne.

„Mediji konstruišu ko su žene i što je njihova uloga“, kazala je Nelević objašnjavajući da je upravo zbog toga i bitna rodna senzibilisanost novinara i novinarki.

0512radionica2

Na radionici je predstavljen i  „Registar zanimanja, zvanja i titula žena“, čija je autorka Sanja Mijušković u kome se mogu pronaći rodno senzitivni nazivi svih zanimanja koji postoje po zvaničnoj statistici.

Tako je ispravno reći: advokatica i advokatkinja, carinarka, dekanica i dekanka, diplomatkinja direktorka i direktorkinja, javna tužiteljka i javna tužiteljica, spisateljica, ministarka, taksistkinja, psihološkinja i psihologica...

Radionicu su organizovali Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i Misija OSCE u Crnoj Gori u saradnji sa nevladinim organizacijama Ženska akcija i Centar za feminističku kulturu Nova sa predstavnicama pojedinih crnogorskih medija.

Planirano je da organizatori uskoro predstave i rezultate monitoringa pojedinih crnogorskih medija, pod nazivom „Rodna osjetljivost crnogorskih medija“.

K. Ć.

Portal Analitika