- Razgovarao sam sa više od 300 najvećih svjetskih naučnika, a mnogi od njih su mi omogućili pristup laboratorijama u kojima izmišljaju budućnost. Na osnovu razgovora sa njima, pružam vam uvid u ono što možete očekivati u narednim decenijama - kaže Mičio Kaku.
1. Računari će nestati
Prema Murovom zakonu, snaga računara udvostručuje se svakih 18 mjeseci. To znači da će za desetak godina čipovi koštati oko jedan peni. Računari u današnjem obliku više neće postojati, ali će ipak biti svuda i na svakom mjestu, neizbježni, ali skriveni, poput struje i tekuće vode. Pratiće nas tiho i neprimjetno, ispunjavajući nam želje uvjek i svuda.
2. "Uvećana stvarnost" postaće dio svakodnevice
Kada internet bude dostupan posredstvom kontaktnih sočiva, pored lica osoba s kojima razgovaramo moći ćemo da vidimo njihovu biografiju, a u slučaju da govore stranim jezikom, na raspolaganju će nam biti titlovani prevod. Kontaktna sočiva sa pristupom internetu unijeće revoluciju u živote glumaca, političara, hirurga, turista, vojnika i astronauta, jer će biti dovoljno da trepnu okom da bi im na raspolaganje bili stavljeni mape, scenarija, govori, biografije itd.
3. “Mozak-net” umjesto interneta
U bliskoj budućnosti upravljaćemo računarima mislima, a ne mišem. Evropska unija i SAD ulažu stotine miliona dolara u mapiranje nervnih putanja u mozgu. Ovaj veliki naučni projekat mogao bi da olakša muke mentalno oboljelima i da omogući paralizovanim osobama da pomoću misli upravljaju kompjuterima, invalidskim kolicima i mehaničkim udovima, ali i da koriste kućne aparate i igraju video igre.
Posredstvom telepatije (kontakt mislima) i telekineze (pokretanje predmeta uticajem volje) moći ćemo da aploudujemo sjećanja, napravimo “mozak-net” i bilježimo misli, pa čak i snove.
Kada budemo mogli da stavimo misli na internet, nezaposleni ljudi će jednoga dana moći da se prekvalifikuju i nauče nove vještine a studenti će pohađati predavanja dok spavaju.
4. Kapitalizam će biti usavršen
Činjenica da će svako znati sve o nekom proizvodu, usluzi i kupcu doprinijeće razvoju “savršenog kapitalizma”. Svi ćemo tačno znati gdje postoji ponuda, a gdje potražnja, pa će tržište biti znatno efikasnije. U toku je digitalizacija industrijskih preduzeća. Trenutno se digitalizuju mediji, a u narednoj deceniji biće digitalizovani i obrazovanje, medicina i saobraćaj.
5. Roboti će postati sastavni dio života
Vještačka inteligencija polako osvaja svakodnevicu. “Robodoktori” i “roboadvokati” uskoro će u svakom trenutku razumljivim jezikom pružati korisne savete koji se mogu brzo primjeniti.
Automobili bez vozača sa GPS upravljanjem krstariće ulicama, a “saobraćajna nesreća” i “saobraćajna gužva” postaće zastareli izrazi.
Robotička industrija mogla bi da postane razvijenija nego današnja autoindustrija. U uslovima kada društvo postaje sve starije,
6. Istrošeni djelovi tijela moći će da se zamjene
Oboljeli i stari dijelovi tijela moći će da se zamjene, baš kao djelovi automobila danas. Naučnici već uzgajaju kožu, hrskavicu, noseve, krvne sudove, bešike i dušnike od ljudskih ćelija. U budućnosti, razvijaće složenije organe, kao što su jetra i bubreg. Izraz “otkazivanje organa” biće izbačen iz upotrebe.
7. Roditelji će dizajnirati svoje potomke
Za nekoliko decenija roditelji će moći da biraju genetske karakteristike svoje djece. Za manje od 100 dolara, moći ćemo da sekvenciramo i registrujemo svoje gene. Oštećeni i nefunkcionalni geni u našem genomu moći će da se izliječe posredstvom genske terapije. Naučni su već izolovali gene “pametnog miša” i “moćnog miša” od kojih mogu da se naprave miševi sa izvanrednim pamćenjem i snagom, a ekvivalenti tih gena postoje i kod ljudi.
8. Sajbermedicina će produžiti život
Proces starenja mogao bi da se uspori. Danas znamo da starenje nastaje kao posljedica spleta grešaka na nivou gena i ćelija. Ako nam pođe za rukom da otklonimo pogrešne spojeve u mehanizmima koji se obično odigravaju u ćelijama, naš životni vijek bi mogao da se produži.
9. Diktatori će postati veliki gubitnici
Digitalna revolucija daje moć obespravljenima, naročito ljudima koji žive pod vlašću diktatora. Internet omogućava ljudima da shvate da ne moraju da žive kao robovi. Diktatori koji se boje interneta i njihovi ljudi postaće veliki gubitnici.
10. Intelektualni kapitalizam umjesto robnog kapitalizma
Nalazimo se u istorijskoj fazi prelaska sa robnog kapitalizma, zasnovanog na robi, na intelektualni kapitalizam, zasnovan na znanju. Primjera radi, cijena hrane u odnosu na prihode konstantno opada u posljednjih 150 godina. Prije mnogo vjekova engleski kralj vjerovatno nije mogao sebi da priušti večeru kakvu ste vi imali sinoć.
Zemlje koje investiraju isključivo u poljoprivredu vjerovatno će se suočiti sa slabljenjem ekonomije. Zemlje koje koriste robni kapitalizam kao odskočnu dasku na putu do mješovite ekonomije zasnovane na robno-intelektualnom kapitalizmu najvjerovatnije će se obogatiti.
New York Times, foto: blic.rs
