„Pravo korišćenja zemljišta koje predstavlja morsko dobro pripada ranijim vlasnicima samo zaključenjem ugovora sa javnim preduzećem koje upravlja morskim dobrom, u kom slučaju imaju preče pravo korišćenja morskog dobra, za slučaj da konkurišu za sticanje prava", piše u pravnom stavu koji je Građansko odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore donijelo na sjednici održanoj 7. oktobra ove godine, pišu Vijesti.
Ovaj stav, kako se ističe, donijet je jednoglasno, a potpisuje ga predsjednik Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda Radoje Orović.
Ovo znači da, na primjer, svi vlasnici vjekovima starih kamenih kuća u dužobalnim naseljima Boke, nisu vlasnici sopstvenih dvorišta, već, da bi ih koristili, moraju ih prethodno iznajmiti od JP „Morsko dobro".
Ista stvar je i sa recimo, ulcinjskim poljoprivrednicima iz Štoja koji bi, da bi gajili lubenice ili povrće, svoje njive morali prethodno uzeti u zakup od Morskog dobra jer granica morskog dobra tamo dopire i kilometrima daleko od obale.
Odluka Vrhovnog suda uznemirila je duhove na primorju pa tako, prema saznanjima Vijesti pojedine primorske mjesne zajednice već najavljuju organizovanje zborova građana kako bi se dogovorili o načinu na koji će jedinstveno pokušati da zaštite svoja svojinska prava, koja im garantuju Ustav i međunarodni propisi.
Sud se u ovakvom tumačenju, pozvao i na Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama Republike Hrvatske iz 2009. godine.
