Glavni pregovarač Srbije sa Evropskom unijom Tanja Miščević ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika da su uslovi za članstvo u EU i NATO manje-više isti. Miščević je dodala da će, kao u slučaju Crne Gore, i za Srbiju biti primijenjen novi pristup ranog otvaranja poglavlja 23 i 24 koja će biti otvorena tokom čitavog pregovarčkog procesa.
- Na putu ka Evropskoj uniji relativno je jednostavnije postati članica NATO. Ako Crna Gora, a i Srbija, smatraju da je to jednostavniji način na koji će riješiti svoja politička i bezbjednosna pitanja onda treba krenuti u tom pravcu, kazala je Miščević za Portal Analitika.
Miščević, koja je i zamjenik ministra za evropske integracije, ocijenjuje da nevladine organizacije ne treba da budu dio pregovaračkih struktura, ali da NVO mogu biti uključene u proces skrininga i, skupa sa parlamentom, da imaju nadzornu ulogu procesa pregovora država sa EU.
Vlada sama ne može da uvede državu u EU. To znači da cijelo društvo pa i civilne organizacije treba da uđu u EU. Ali, neko mora da iznese proces i to ne mogu da budu NVO organizacije, jer oni nijesu izabrani predstavnici od građana.To može da radi samo Vlada, slušajući šta kažu i parlament i civilni sektor. Dakle, NVO ne treba da budu dio pregovaračkih struktura zbog odgovornosti. Mora se znati ko vodi proces i ko je odgovoran i to je – Vlada. Ali, to ne znači da NVO ne treba da budu uključeni u skrining i nadzornu ulogu. Ne možemo dijeliti odgovornost sa NVO, ako je ona isključivo na nama, smatra Miščević.
Razgovor sa Tanjom Miščević vođen je u Budvi, u Hotelu “Splendid”, gdje je prisustvovala kongresu Evropskih pokreta Evrope.
ANALITIKA: Novim pristupom u pregovorima sa Evropskom unijom za Crnu Goru predviđeno je da se poglavlja 23 i 24 rano otvaraju i drže otvorenim tokom cijelog procesa pregovaranja. Da li će taj novi pristup važiti i za Srbiju?
MIŠČEVIĆ: Apsolutno. Taj novi model je prvi put uveden u slučaju Crne Gore i to, naravno, ne znači da je uveden zbog Crne Gore kao države ili Srbije već zbog ranijih iskustava u procesu proširenja.
ANALITIKA: Mislite - zbog negativnih iskustava sa Rumunijom i Bugarskom...
MIŠČEVIĆ: Ne bih pominjala koje su zemlje u pitanju. Osim tih država, postoje i druge države koje nijesu ispunile obećanja za ono što su trebale da urade i time su, zapravo, nama koji dolazimo kasnije u procesu, napravile lošu uslugu.
Time će ovaj novi pristup, koji je primijenjen za Crnu Goru, biti primijenjen i na Srbiju, kao i na druge naredne države koje budu ulazile u pregovarački proces.
Međutim, ima mišljenja koja su sve učestalija i koja smo mogli da čujemo i od potpredsjednika crnogorske Vlade Igora Lukšića, pa i mi iz Srbije to tako posmatramo - da je taj novi pristup zapravo jako dobar.
ANALITIKA: Zbog čega je dobar?
MIŠČEVIĆ: Zato što se ta tako važna poglavlja, za nas kao građane, jako brzo otvaraju i to nam apsolutno odgovara. Znači, cilj je da se uspostavi sistem koji koji će predviđati nadzor tužilaštva, sudova i koji će garantovati ljudska prava kao i prava manjina - jer smo svi u nekom momentu neka manjina - koji će obezbjeđivati efikasan rad policija u regionu, odnosno nas kod kuće i uspostaviti saradnju koja će garantovati da ćemo svi u regionu jednog dana postati članice Šengenskog sistema. Jako je važno što prije otvoriti ta poglavlja, jer donose benifite svim građanima...
ANALITIKA: Očekujete da će pregovori sa Srbijom početi baš otvaranjem ta dva poglavlja?
MIŠČEVIĆ: Da. Počećemo istim poglavljima kao i Crna Gora, s tim što će u našem slučaju biti primijenjen, kako to ja zovem, novi „novi pristup”. Ta dva poglavlja se otvaraju prva, uz poglavlje 35 koje se odnosi na buduću normalizaciju odnosa sa Kosovom.
ANALITIKA: U Izvještaju o napretku za 2013. godinu Srbija je dobila precizan uslov da će otvaranje pregovora u januaru zavisiti od realizacije Briselskog sporazuma odnosno konkretno od dobre realizacije izbornog procesa na Kosovu.
MIŠČEVIĆ: Tako je. Prema ocjenama OEBS-a i EU i svih onih koji to prate, ponovljeni krug lokalnih izbora na Kosovu je veoma dobro prošao. Naravno, svi očekuju da će tako biti i početkom decembra kada bude drugi krug izbora. Bez implementacije Briselskog sporazuma zapravo neće biti ni pregovaračkog okvira.
ANALITIKA: Krajem ove ili početkom naredne godine, ako sve bude išlo kako treba, Srbija će nakon Crne Gore biti druga država koja pregovara sa EU. Kako u tom kontekstu gledate na saradnju Beograda i Podgorice u procesu evropskih integracija i da li će ona nakon što obije države budu pregovarale biti još i intezivnija?
MIŠČEVIĆ: Prevod dijela evropskog zakonodavstva je ustupljen Crnoj Gori još za vrijeme kada je potpredsjednica Vlade za evropske integracije bila Snežana Grubješić. Proces prevođenja se nastavlja i sve što prevedemo će svakako biti dostupno i Crnoj Gori. To će olakšati posao i vama i na taj način dobijamo tehničku saradnju na svim nivoima.
Generalno, saradnja sa Crnom Gorom je veoma dobra i na tehničkom, i na svim drugim nivoima. Imamo odličnu komunikaciju na dnevnom nivou sa vašim glavnim pregovaračem Andrijom Aleksandrom Pejovićem, koga ponekad „maltretiram” sa pitanjima šta znače termini u nekom dokumentu. U pitanju su termini koji su specifični i vaš glavni pregovarač mi jako pomaže da se organizujem na pravi način.ANALITIKA: Pomenuli ste komunikaciju sa potpredsjednikom Vlade Igorom Lukšićem. Kako zvanična Srbija gleda na njegovu inicijativu o Zapadnobalkanskoj šestorci koja je podržana i od komesara za proširenje Štefana Filea?
MIŠČEVIĆ: Na bilaterlnom sastanku potpredsjednika Vlade Lukšića sa ministrom za evropske integracije Srbije Brankom Ružićem se upravo o tome razgovaralo. Osnovni problem je bio nerazumijevanje šta se želi sa još jednom inicijativom. Gospodin Lukšić nam je objasnio da nije riječ o još jednoj inicijativi, već o jednom mehanizmu koji će na najbolji mogući način iskoristiti saradnje - ne u dupliranju već u objedinjavanju naših kapaciteta.
To je nešto - a to je moj utisak i ministra Ružića - što je potpuno prihvatljivo i za nas i o tome treba razgovarati. Koliko čujem, jedan predlog pravi i gospodin File, u smislu dalje razrade ove inicijative zemalja Zapadnog Balkana. Naravno, Srbija to nije odbila već čeka dalje detalje.
ANALITIKA: Poznato je još od ranije da blagonaklono gledate na bezbjedonosno-političke organizacije kakva je NATO, bez obzira na raniji stav Srbije o članstvu u toj organizaciji. U kojoj mjeri su procesi pristupanja u NATO i EU paralelni, imajući u vidu da je vladavina prava prvi uslov za članstvo i u jednoj i u drugoj organizaciji?
MIŠČEVIĆ: Ja nijesam „fan“ ni jedne organizacije, pa ni EU, pa ni NATO, a na fakultetu predajem Međunarodne organizacije i to je predmet mog istraživanja. Smatram da svaka država mora da vodi računa o tome šta su joj troškovi, a šta dobiti od ulaska u bilo koju međunarodnu organizaciju. Nekada ćete dobiti ekonomske dobiti, nekada slobodu kretanja robe, ljudi i kapitala i usluga kao što je EU - pa vam je odmah jasno zašto treba da postanete njen član. Nekada su ti benifiti politički i bezbjedonosni, pa se to teško izračunava.
E, u tom smislu podržavam ideju da svaka država uradi ono što smatra da joj je važno. Uslovi za članstvo u EU i NATO su manje više isti. I onda je na putu ka EU relativno jednostavnije postati članica NATO. Ako Crna Gora, i ako Srbija, smatraju da je to jednostavniji način na koji će riješiti svoja politička i bezbjedonosna pitanja onda treba krenuti u tom pravcu.
ANALITIKA: Rekli ste da Srbija u svoje pregovaračke strukture neće uključivati predstavnike civilnog sektora, bez obzira što je to Crna Gora uradila...
MIŠČEVIĆ: Tako je. Tu postoje crnogorski i srpski model, a tek ćemo da vidimo šta će da uradi Albanija. Vlada sama ne može da uvede državu u EU. To znači da cijelo društvo, pa i civilne organizacije, treba da uđu u EU. Ali, neko mora da iznese proces i to ne mogu da budu NVO organizacije, jer one nijesu izabrani predstavnici građana.To može da radi samo Vlada. Ali, naravno, slušajući šta kaže i parlament i civilni sektor.
Dakle, NVO ne treba da budu dio pregovaračkih struktura zbog odgovornosti. Mora se znati ko vodi proces i ko je odgovoran, i to je Vlada. Ali to ne znači da NVO ne treba da budu uključene u skrining i nadzornu ulogu. Ne možemo dijeliti odgovornost sa NVO, ako je ona isključivo na nama.
Nenad ZEČEVIĆ
