Preporuka Centralne banke da bi država trebalo da razmisli o poreskim olakšicama poljoprivrednim proizvođačima, iako je ukupan iznos poreza za njih zanemarljiv, za resorno ministarstvo za sada nije dobra ideja.
"Ako je preporuka da to zanemarljivo malo bude još manje i da ćemo na taj način podići njihovu konkurentnost, onda mislim da ćemo potrošiti puno snage i energije a da će rezultati biti jako mali", kaže ministar poljoprivrede Petar Ivanović
Poljoprivrednici pak kažu da bi im to dosta značilo.
"Siguran sam da svakom poljoprivrednom proizvođaču koji redovno izmiruje obaveze prema državi da bi olakšice doprinijele snaženju i boljoj konkurentnosti", ocjenjuje Dragoljub Nenezić iz Poljoprivredne unije.
Centralna banka je preporučila i da bi bilo korisno da država učestvuje u troškovima osiguranja, s obzirom na to da veliki broj poljoprivrednika ne učestvuje u redovnom sistemu osiguranja zbog visokih premija.
"Ove godine smo izdvojili oko 300 000 eura koji su bili namjenski opredijeljeni da Ministarstvo učestvuje do 50 odsto u premijama osiguranja. Negdje oko 100 000 eura je potrošeno, što znači da još ne postoji svijest i kultura proizvođača da osiguravaju svoju imovinu i da se zaštite od velikih rizika. Mnogo je lakše raditi svoj posao, ne osiguravati se, i kada nastane šteta, pokušati da se ta šteta prevali na teret države odnosno poreskih obveznika", kaže Ivanović.
Nenezić kaže da mjere koje je donijelo ministarstvo poljoprivrede, a koje se odnose na subvencioniranje osiguranja, nijesu dale očekivane rezultate.
"Smatram da bi to trebalo da bude sistemska mjera, da to ne bude samo na godinu dvije, već čitav niz mjera koji bi stimulisao ljude da ostanu na selu ili vrate se na selo", kaže Nenezić.
Da je potrebno više raditi u poljoprivredi pokazuje podatak da smo za prvih devet mjeseci uvezli hrane u vrijednosti od 300 miliona eura, od čega mesa 72 miliona, a žitarica 46 miliona eura.
"Ukoliko imamo mesnu indstriju koja se razvija u Crnoj Gori, a nemamo dovoljne količine inputa koji su za to potrebni, naravno da će mesna industrija uvoziti ono što im je potrebno. Prije svega to su svinjske polutke. Ako imamo rastući broj turista koji između ostalog traže pršut, normalno da će mesna industrija imati zahtjev za dodatnim uvozom. Tu se pravi jedan repro lanac gdje ne možemo samo označiti količinu uvoza i kritikovati tu cifru, bez sagledavanja kakva je veza između tog uvoza i nastavka repro lanca", ocjenjuje ministar poljoprivrede.
Tako da smo, naglašava ministar, za prvih devet mjeseci zabilježili rast i izvoza za četiri odsto i rast uvoza za dva procenta. Ono što zabrinjava je, kaže ministar, uvoz proizvoda čiju proizvodnju možemo povećati, kao što je voda, mlijeko, voće i povrće.
-Uvođenjem novih tehnologija i znanjem možemo i to promijeniti- poručio je ministar Ivanović.
(Izvor: Atlas TV)
