Darvinova žaba (Rhinoderma darwinii) nazvana je po ocu evolucije, koji je otkrio 1834. u Čileu, tokom svog epskog putovanja oko svijeta na brodu „Bigl“.
Žaba je bila specifična po sposobnosti mimikrije u suvi list, kao i po tome što mužjaci nose punoglavce u zvučnim mjehurima u ustima, dok dovoljno ne odrastu. Jedina su vrsta žaba u kojoj mužjaci obavljaju ovu funkciju „trudnoće“.
Naučnici vjeruju da je sjeverna podvrsta Darvinove žabe u potpunosti izumrla zbog smrtonosne gljivične kožne bolesti kitridiomikoze, dok je populacija južne podvrste drastično smanjena. Kao još jedan od razloga njenog izumiranja, navodi se nestajanje staništa.
Žabe su od smrtonosne kožne bolesti počele da oboljevaju 1970-ih godina. Jedna od podvrsta Darvinove žabe (Rhinoderma rufum) nije viđena još od 1980. Pretpostavlja se da su gljivice u Čile stigle s afričkim žabama koje su uvezene kako bi se koristile za testiranje trudnoće. Naime, afričke žabe s šapama (Xenopus laevis) legu jaja kada im se ubrziga mokraća trudnih žena.
Studija o Darvinovoj žabi objavljena je u srijedu u stručnom onlajn časopisu „PLOS ONE“.
Foto: tportal.hr
