U zvaničnim Preporukama CBCG Vladi za 2014.godinu navodi se da su izuzetno visoke kamatne stope prisutne su kod nekih MFI, i u rjeđem broju slučajeva kod banaka.
- Normativno uređivanje kamatnih stopa imalo je za cilj ograničavanje gornje granice kamatnih stopa, na kredite i depozite, a da se ne ugrozi kreditna aktivnost banaka. Ipak, imajući u vidu činjenicu da visoke kamatne stope preko rasta nekvalitetnih kredita utiču na finansijsku stabilnost, treba razmotriti moguć nost da se zakonski definiše maksimalno dozvoljena ugovorna kamatna stopa. Ograničavanje kamatnih stopa je već poznata praksa u brojnim zemljama Evropske unije, u državama SAD-a, kao i u pojedinim zemljama u našem okruženju (Hrvatska i Makedonija). U četrnaest zemalja EU postoji gornja granica za ugovorene kamatne stope na kredite. U određivanju maksimalnih kamatnih stopa uključene su različite institucije, bilo pojedinačno ili u kombinaciji sa drugima: Centralna banka, Vlada, zakonodavna tijela ili sudovi. Sugeriše se primjena „najbolje medj unarodne prakse“ u ovom pogledu i u Crnoj Gori s obzirom da je Zakonom o obligaci onim odnosima zabranjena „zelenaška kamatna stopa “, ali nije propisan njen nivo, što bi trebalo uraditi izmjenama zakonske regulative, kaže se u Preporukama CBCG dostavljenim Portalu Analitika.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa, na novoodobrene kredite kod Mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u julu, iznosila je čak 27,58 odsto, pokazuju zvanični podaci Centralne banke. Istovemeno, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija na novoodobrene kredite je u julu 2013. godine iznosila 22,50 odsto.
U Preporukama se podsjeća da je Centralna banka odlukom o ograničavanju kamatnih stopa donešenom u novembru 2012. godine na period važenja od šest mjeseci uspjela spriječiti dalji rast kamatnih stopa.
Najveća ranjivost bankakrskog sektora –nekvalitetni krediti: Prema mišljenju CBCG, najveća ranjivost bankarskog sektora u prvih šest mjeseci 2013. godine je i dalje prisutan kreditni rizik, evidentiran u visokom nivou nekvalitetnih kredita.
- Stoga je neophodno nastaviti aktivnosti na projektu „Podgoričkog modela“ za rješavanje problema nekvalitetnih kredit a banaka kroz usvajanje lex specialis Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju dugova. Poslovanje faktoring kompanija neophodno je regulisati, kao i normirati nadzor nad poslovanjem lizing kompanija. U tom pravcu, zajedno sa Centralnom bankom
treba raditi na donošenju novog zakona o poslovanju faktoring kompanija ili izmjenama Zakona o obligacionim odnosima, kao i na izmjenama Zakona o finansijskom lizingu. Zbog iskustva Centralne banke u dome nu supervizije i
regulisanja bankarskog sistema, poslova nje ovih kompanija treba staviti pod regulatorni i supervizorski nadzor Centralne banke, kaže se u Preporukama.
