Ratni sukobi počeli su 13. avgusta 1991, a JNA je zauzela grad 18. novembra. Vukovar je bio prvi grad iz kojeg su borbom potisnute hrvatske snage.
Borbe za Vukovar trajale su 86 dana, a u njima je, kako se procjenjuje, poginulo izmedju 3.000 i 5.000 ljudi, uglavnom civila. U sukobima je razrušeno 90 odsto grada.
U opsadi Vukovara učestvovalo je oko 30.000 vojnika JNA i veliki broj pripadnika teritorijane odbrane i paravojnih snaga, dok su hrvatske snage, prema procjenama, najprije brojale 1.800 ljudi, ali su vremenom bitno narasle.
Sa hrvatske strane komandant odbrane Vukovara bio je Mile Dedaković Jastreb, a komandant kriznog štaba Tomislav Merčep.
Komandant snaga JNA na početku vojnih operacija u Vukovaru bio je Bajo Bojat, a zamijenio ga je pukovnik Mile Mrkšić, komandant Operativne grupe "Jug". General Andrija Biorčević bio je komandant jedinica Novosadskog korpusa JNA na vukovarskom ratištu.
Ukazom Predsjedništva SFRJ, na svečanosti 7. decembra 1991. u kasarni "Maršal Tito" u Beogradu dodeljeno je 260 odlikovanja i priznanja vojnicima i starješinama koji su učestvovali u "operaciji Vukovar" i po 75 ordena i medalja za hrabrost. U više činove je unaprijedjeno 40 vojnika i starješina, uz 34 vanredna unapredjenja.
Civilna vlast u Vukovaru je uspostavljena početkom decembra 1991. godine. Donijeta je odluka da Vukovar bude administrativni centar "Srpske oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srema".
Predsjednik "vlade" te oblasti bio je Goran Hadžić, a Slavko Dokmanović bio je predsjednik Skupštine opštine Vukovar i član te "vlade".
U organizaciji Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta u Budimpešti su 8. avgusta 1992. predsjednici vlada SR Jugoslavije i Hrvatske
Na osnovu tog sporazuma i na osnovu sporazuma od 28. i 29. jula, koje su potpisali drugi predstavnici SRJ i Hrvatske, Vlada SRJ je 14. avgusta donijela odluku o repatrijaciji zatvorenih lica iz Hrvatske, učesnika oružanih sukoba.
Istog dana, u prisustvu predstavnika UNPROFOR, ta odluka je sprovedena realizovana kod mesta "Jelenovo" (Sarvaš).
Istočna Slavonija bila je pod upravom Prelazne administracije UN (UNTAES) do 15. januara 1998. kada je vraćena pod upravu Hrvatske.
Za zločine u Vukovaru Medjunarodni tribunal u Hagu je optužio nekadašnjeg gradonačelnika tog grada Slavka Dokmanovića, trojicu bivših oficira JNA - Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, i bivšeg predsjednika "vlade" te oblasti Gorana Hadžića.
Dokmanović je uhapšen u junu 1997, a godinu dana kasnije izvršio je samoubistvo u pritvorskoj jedinici Tribunala.
Mile Mrkšić je osudjen na 20 godina zatvora, Veselin Šljivančanin pravosnažno na 10 i u medjuvremenu je pušten na prijevremenu slobodu, a Miroslava Radića haški Tribunal je oslobodio krivice.
Haški optuženik Goran Hadžić je od 16. jula 2004, kada je otpečaćena optužnica protiv njega, bio u bjekstvu do jula 2011. kada je uhapšen i izručen Tribunalu u Hagu, gdje mu se sudi za ratne zločine nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom u Istočnoj Slavoniji.
Pred srpskim pravosuđjem 15 osoba je pravosnažno osudjeno na višegodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina na teritoriji Vukovara 1991, a u toku je veći broj istraga zločina počinjenih u tom gradu.
Na mjestu stradanja oko 200 civila i vojnika zarobljenih nakon pada Vukovara otvoren je 2006. spomen-dom "Ovčara". Prisustvovali su najviši funkcioneri Hrvatske.
Prije pet godina, na 17. godišnjicu ulaska JNA u Vukovar, Međunarodni sud pravde u Hagu oglasio se nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije kojom je
Predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović posjetili su Vukovar 4. novembra 2010. i na Ovčari položili vijence na spomen-obiljeležje za oko 200 ubijenih hrvatskih zarobljenika i civila.
Tadić se na Ovčari kod Vukovara izvinio porodicama svih nevino stradalih žrtava na tom poljoprivrednom dobru 1991.
"Došao sam da se poklonim žrtvama, uputim riječi izvinjenja i iskažem žaljenje. Da stvorimo mogućnost da Srbi i Hrvati i Srbija i Hrvatska mogu da grade bolju budućnost", rekao je Tadić nakon polaganja vijenaca.
Tadić je prvi srpski zvaničnik koji je posjetio spomen-obilježje masovne grobnice u Ovčari gdje su pripadnici JNA i paravojnih srpskih formacija u novembru 1991. ubili više od 200 hrvatskih zarobljenika icivila.
Tadić i Josipović položili su vijence i u Paulin Dvoru, nedaleko od Osijeka, na mjestu gdje je u decembru 1991. ubijeno 18 srpskih civila i jedan madjarske nacionalnosti.
Početkom septembra ove godine u Vukovaru su na zgrade policije i Državne uprave postavljene dvojezične table ispisane ćiriličnim i latiničnim pismom, koje su istog dana skinute i polomljenje.
Uz proteste gradjana u tom gradu narednih dana su se smjenjivale scene postavljanja i skidanja tih tabli, a hrvatske vlasti su najavile postavljanje dvojezičnih tabli i u drugim hrvatskim mjestima čiji statuti predvidjaju ravnopravno korišćenje jezika i pisma nacionalnih manjina.
Početkom novembra Gradsko vijeće Vukovara je izmijenilo Statut grada i proglasilo Vukovar za mjesto posebnog pijeteta a hrvatski jezik i latinicu za službeni jezik i pismo.
Na obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru se očekuje učešće više hiljada građjana i predstavnika državnog vrha.
I dok premijer Zoran Milanović ne očekuje incidente, predstavnici vukovarskih branitelja, koji su zajedno sa Crkvom, najžešći protivnici ćirilice, poručili su da predsjednik, premijer i članovi vlade nisu dobrodošli, da su podijelili Hrvatsku na onu “vukovarsku” i njihovu koja ne poštuje vukovarske žrtve.
Veterani će zato, kako su najavili, formirati svoju kolonu sjećanja u kojoj neće biti mjesta za predstavnike vlasti, a negostoprimstvo će iskazati "gromoglasnim ćutanjem".
Dolazak na ovogodišnji mimohod najavio je hrvatski general Mladen Markač, koji je sinoć prisustvovao Tomsonovom koncertu, ali ne i Ante Gotovina, koji od puštanja iz zatvora Haškog tribunala, iako je obećao, nijednom nije boravio u Vukovaru.
Hrvatski mediji ocjenjuju da su veterani razočarani ponašanjem Gotovine, koji je po povratku iz Haga poručio da je “rat završen”.
Žene u crnom u crnini i ćutanju
Žene u crnom najavile su da će na Trgu Republike u Beogradu "u crnini i ćutanju" obilježiti godišnjicu zločina počinjenih tokom ratnih sukoba u Vukovaru.
Predstavnici te nevladine organizacija 19. novembra otputovaće u Vukovar gdje će odati poštu žrtvama zajedno sa njihovim porodicama,kao i sa gradjankama i gradjanima Vukovara.
"Vukovar je 1991. bio punih 87 dana pod opsadom Jugoslovenske narodne armije i paravojnih srpskih formacija. Ubijeno je više od 1.000 civila, ranjeno više od 25.000 ljudi, dok su hiljade bolesnih i ranjenih zarobljenika odvedeni u logore u Srbiji", ukazale su Žene u crnom.
Kako je navedeno, dosadašnje sudske presude pred domaćim sudovima i u Haškom tribunalu za ratne zločine u Vukovaru završene sramno niskim kaznama".
Žene u crnom su najavile i da će nastaviti da se zalažu za pravedno i primjereno kažnjavanje svih počinilaca ratnih zločina sa srpske strane pred sudovima Srbije.
IZVOR: B92, BETA, TANJUG
