Ovaj proces mogao bi izbrisati čitav vijek medicinskih dostignuća, kažu ljekari u posebnom izdanju Lancet žurnala.
Iako otpornost na antibiotike postoji kao prijetnja već nekoliko godina, novo upozorenje odraz je sve veće zabrinutosti da čovječanstvo neće moći da se brine o bolesnima i starima u "post-antibiotičkoj eri".
"Zabrinut sam da za 20 godina, ako odem na zamijenu kuka, mogu da dobijem infekciju zbog koje ću možda umrijeti, jer antibiotici više ne rade kao prije", kaže profesor Džon Votson iz Velike Britanije.
Ranije su se zbog evolucije mikroba pravile nove klase antibiotika, ali nova nije napravljena još od 1987.
Prema pisanju Lanceta, stopa smrtnosti od bakterijskih infekcija, mogla bi se vratiti na nivo s početka 20. vijeka.
"Rijetko kad se moderna medicina susretala sa takvom prijetnjom. Bez antibiotika, manje operacije ili veće transplantacije bile bi nemoguće, a troškovi liječenja bi porasli do neslućenih granica", piše u izvještaju.
Stategije za borbu protiv otpornosti na antibiotike uključuju smanjenje propisivanja ovih ljekova, bolju higijenu u bolnicama i podsticanje farmaceutske industrije da radi na novim antibioticima i alternativama.
Dr Piter Svinjard, koji se nalazi na čelu Udruženja porodičnih ljekara Velike Britanije, kaže da će to biti zahtjevan zadatak.
"Promjene moraju da budu postepene. Potrebno je objasniti ljudima da im nije potrebna pilula za sve. Trudimo se da ne propisujemo antibiotike toliko često, ali je u praksi to neizvodljivo. Pacijenti su nezadovoljni vašim reakcijama i na kraju će tražiti ljekove od drugih ljekara", kaže on.
"Međutim, ako uđemo u postantibiotičku fazu, ljudi će možda umirati od upale pluća. Ljudi moraju da shvate povezanost. Ako liječite dete sa infekcijom uva antibioticima, njegova mama će možda umrijeti od upale pluća".
Nema pouzdanih procjena šta bi otpornost na antibiotike mogla da učini zdravstvenim sistemima u budućnosti, ali evropski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti vjeruje da se u Evropi već sada troši oko 1,5 milijardi eura godišnje, samo zbog zdravstvenih problema povezanih sa otpornošću na antibiotike.
Antibiotici se koriste i u poljoprivredi, uzgoju ribe i liječenju domaćih životinja, zbog čega izloženost istima u okruženju dovodi do još veće otpornosti bakterija.
Profesor Oto Kars sa Upsala univerziteta u Švedskoj i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u ovoj oblasti piše u Lansetu: "Otpornost na antibiotike je složeno ekološko pitanje koje ne pogađa samo ljude, nego i poljoprivredu i okruženje. Moramo prestati da tražimo krivca među vlasnicima kompanija koji jesu doprinijeli ovom problemu i preduzimati konkretne političke akcije kako bismo se borili s ovom prijetnjom".
tekst i foto: b92
