Svijet

Rat za zlato Halkidikija

1611halkidiki
B
ukti rat za "zlato Halkidikija“ između dvije strane za koje zlato nije isti pojam. Mještani i nekoliko lokalnih političara tvrde da je pravo "zlato“ na zemlji, moru, borovim šumama, prirodnim ljepotama koje vjekovima treba da ostanu mamac za turiste. Za njih, bogatstvo je turizam, ekologija, "zdrav“ život.

Rat za zlato Halkidikija
Portal AnalitikaIzvor


Argumente imaju i vlada u Atini i investitor iz Kanade koji nude nepobitne dokaze da je "zlato“ pod zemljom Halkidikija gdje se, prema ozbiljnim istraživanjima, nalazi rudno blago vrijedno 20 milijardi eura. Što će reći, basnoslovna količina para za zemlju čija je ekonomija u rapidnom padu, a ljudi svakodnevno gube posao.



Površni utisak bi mogao da bude da su lokalni zagovornici zdravog načina života, potpomognuti gradonačelnicima omanjih mjesta na sjeveroistoku Grčke, unaprijed izgubili bitku sa moćnom kompanijom "Helas gold“, koja je 95 odsto u vlasništvu kanadskog multinacionalnog giganta "Eldorado gold korporacije“. Ali, ili je onih što se bune previše, ili je njihov front preširok, tek strasti se nisu stišale i konačnog pobjednika još nema.



Mitinzi, transparenti, gas-maske, bombastične parole, sve više demonstranata na sve češćim protestima u centru pobune Herisosu, na samom prilazu Svetoj Gori, učinili su da se problem uzdigne do "teme dana“ u Grčkoj.



Isplivalo je na površinu sve i svja. Od legende da je i Aleksandar Makedonski finansirao svoje pohode zlatom sa Halkidikija, do toga da "zlato donosi smrt“ kroz otrove cijanid i arsenik. Gnijev budi i što su, navodno, dozvole Kanađanima date po skraćenom i zakulisnom postupku.



Ali ekološki problem je glavni razlog za bunu, armiran pričama o cijanidu i arseniku, bez kojih, tvrde građani, prerade zlata ne biva.



Naravno, i druga strana ima svoje argumente. Dokumentacija, koju je odobrilo odgovarajuće Ministarstvo još 2009. godine, kaže da opasnosti nema i da se sve sprovodi po istim standardima kao u ostalim evropskim zemljama.



Podršku je država dobila i od stanovnika sela Aristoteles, od kojih 1.200 radi za "Helas gold“ i koji su ubijeđeni da je budućnost u rudniku, jer uz odlične plate stižu i fondovi od 50 miliona eura za ekološki razvoj, koje donose Kanađani.



Biće zaposleno 5.000 radnika, država će sa početkom eksploatacije godišnje prihodovati milijardu eura od izvoza, samo na poreze državna kasa će biti bogatija za oko dve milijarde eura, a investitor ulaže milijardu eura u istraživanje i razvoj nalazišta.



Veći dio mještana, međutim, ostaje gluv na "laže i paralaže“ pohlepnih "zlatoljubaca“ i najavljuje još energičniju borbu.



"Naše planine, naše šume, naša voda predstavljaju naš život i tako treba da bude i sa našom decom i unucima“, tvrdi za lokaalnu TV stanicu jedan od vođa pobune.

tekst i foto: b92

Portal Analitika