Iz Brodogradilišta su naveli da je učešće na tenderu najavilo više stranih kompanija, od kojih pojedine spadaju u najrenomiranije u oblasti jahtinga i kruzera.
“Svaka od njih će biti u prilici da ponudi svoje najbolje uslove za privatizaciju Jadranskog brodogradilišta Bijela. Sve to, naravno, kao što navode i iz Adriatic Marinasa, uz poštovanje najviših evropskih standarda i na dobrobit lokalne ali i šire zajednice. Vjerujemo i da će, u takvoj konkurenciji, ranije ponuđeni uslovi kompanije Amels/Damen, iz maja ove godine, biti unaprijeđeni”, rekli su iz Brodogradilišta.
Jadransko brodogradilište je, kako su podsjetili, ispunilo apsulutno sve obaveze ranije važećim dokumentima o formiranju zajedničkog preduzeća sa Adriatic Marinasom za remont jahti i mega jahti.
Najveća obaveza Jadranskog brodogradilišta Bijela, definisana u tim dokumentima, bila je separisanje otpadnog grita, njegovo pakovanje i uklanjanje sa dijela teritorije Brodogradilišta koja je tada bila predviđena za zajedničku kompaniju. Taj posao koštao je milion eura i završen je prije skoro godinu i po.
Priča o poslovnom aranžmanu o remontu mega jahti sa Adriatic Marinasom stara je nekoliko godina. U zajednički projekat je, kako se pominjalo, trebalo da bude uključena i francuska kompanija Composite Works, a preduslov za to bilo je zbrinjavanje 60 hiljada tona grita.
Brodogradilište je sav grit spakovao u džambo vreće još prije godinu i po, čime je ispunio svoju dogovorenu obavezu i čekaju saglasnost za njegov odvoz iz kruga preduzeća. Prije dvije godine najavljena su i ulaganja u ovaj zajednički projekat po kojima je Brodogradilište trebalo da uloži tri miliona, a Adriatik Marinas i Composite Works i do 12 miliona.
Predsjednik Odbora direktora Jadranskog brodogradilišta, Stanko Zloković je u junu saopštio da Adriatic Marinas zbog krize nije u stanju da samostalno uđe u realizaciju projekta, već da traže strateškog partnera i kvalifikovanog operatera. Zloković je tada objasnio da je Brodogradilište svoje obaveze ispunilo prošle godine u smislu oslobađanja 26 hiljada metara kvadratnih zemljišta, radioničkog dijela i jugoistočnog gata od 60 hiljada tona grita i da su pribavili neophodne UT uslove.
