On je, reagujući na izjavu predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića da je Vlada trebalo da uradi rebalans budžeta za ovu godinu, "čijim izostankom se bježi od zakonske obaveze, a zbog čega će neko morati da odgovara", kazao da se izvršenje budžeta u 2013. godini odvija u skladu sa planom u dijelu rashoda tekućeg i kapitalnog budžeta.
Krivokapić smatra da se bez rebalansa ne mogu preusmjeravati sredstva iz budžeta, kao i da nije predviđeno da se od budžetskog viška plaćaju računi Centralno-evropske aluminijumske kompanije CEAC, koja je upravljala Kombinatom aluminijuma KAP.
Lider Socijaldemokratske partije SDP je, u intervjuu Radiju Crne Gore rekao da u slučaju KAP-a nijedna obaveza nije ispoštovana od strane investitora.
"Kako je javnost upoznata, tokom juna 2013. godine došlo je do poziva državnih garancija izdatih 2009. za Kombinat aluminijuma Podgorica, koje je država kao jemac bila dužna da isplati. Da Država nije izvršila plaćanje po pozvanim garancijama, povjerioci bi pokrenuli sudske sporove, nakon čijeg okončanja bismo bili prinuđeni da platimo iznos garancija, zateznih kamata za sve vrijeme trajanja sudskog procesa, kao i prateće sudske troškove. U tom slučaju, Vlada bi bila odgovorna prema građanima – poreskim obveznicima za pomenute uvećane troškove, dok bi, dodatno, bila dovedena u pitanje reputabilnost Države i drastično smanjen kreditni rejting Crne Gore. Posljedično, bio bi doven u pitanje i pristup Crne Gore finansijskim tržištima, dok bi sigurno bile značajno povećane cijene budućih zaduživanja, ukoliko bi ona, za dužnika koji ne poštuje ugovorne obaveze, uopšte bila moguća. Stoga Vlada nije, ni u jednom trenutku, razmišljala da, kršenjem ugovorne obaveze, dovede Državu u takvu poziciju koja bi imala nesagledive posljedice“, objasnio je Žugić.
Zakonski osnov za isplatu pozvanih garancija je, dodaje minista, član 43. Zakona o budžetu koji precizira da „Vlada ima neograničeno ovlašćenje da kamate i glavnice po osnovu duga države i garancija koje daje država, u skladu sa ovim zakonom, isplaćuje iz sredstava, koja se vode na Konsolidovanom računu trezora, u skladu sa uslovima i rokovima koje je ugovorila Vlada“.
"Što se ostalih rashodnih stavki tiče, one su se izvršavale u skladu sa Zakonom o budžetu za 2013. godinu. U slučajevima gdje je postojala potreba, i na zahtjev potrošačkih jedinica, Ministarstvo finansija je, po zaključcima Vlade Crne Gore, vršilo preusmjeravanje sredstava između budžetskih stavki, u skladu sa članom 35. Zakona o budžetu koji precizira da „Vlada između potrošačkih jedinica može vršiti preusmjeravanje sredstava utvrđenih zakonom o budžetu države u visini do 10 odsto od ukupno planiranih sredstava potrošačke jedinice““, objasnio je Žugić.
Prema njegovim riječima, mehanizam preusmjeravanja sredstava u okviru pomenutog zakonskog limita, osim što je u potpunosti zakonski utemeljen, uobičajen je tokom budžetske godine.
Skupština Crne Gore je, naglašavaa on, u upravljanju sopstvenim budžetom, isti mehanizam koristila kako u 2013. godini, tako i u prethodnom periodu.
"Ukoliko bilo ko sa političke ili javne scene smatra da postojeći zakonski okvir nije dobar i da ostavlja prostor za „ekonomske bahanalije“, u punoj mjeri smo spremni da zajednički pristupimo analizi potencijalno spornih normi. Dokaz da je Ministarstvo finansija posvećeno unapređenju fiskalne diiscipline je i predloženi Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji je dostavljen Skupštini, uz jasno izraženu spremnost da, u okviru istog, definišemo i odgovornost ministra finansija“, istakao je Žugić.
On je napomenuo da iz Ministrastva finansija nije saopštavano da neće biti rebalansa, već da je moguće okončanje fiskalne godine bez njega, ukoliko se nastave pozitivni trendovi zabilježeni u dijelu naplate prihoda, ali i racionalizacije potrošnje, koji su rezultat ogromnih napora Ministrstva finansija u procesu fiskalne konsolidacije, za koje očekujemo da budu prepoznati i pohvaljeni.
"Nadamo se da navedene činjenice jasno govore o visokom stepenu posvećenosti i odgovornosti Ministarstva finansija i čvrstom uvjerenju da je pravda i brza i dostižna. Nejasan nam je navod da "raspodjeljujemo kako hoćemo“ novac kojim plaćamo obavezu preuzetu i odobrenu ne samo od Vlade, već i od Skupštine Crne Gore. Nije dobro da krenemo u kvalifikovanje posljedica, a da zaboravljamo njihove uzroke“, rekao je ministar finansija.
On istakao da kod izvršenja budžeta u toku 2013. godine, nije urađeno ništa mimo važećih zakonskih propisa i dosadašnje budžetske prakse.
"U slučaju da se, u bilo kom segmentu, utvrdi odgovornost po osnovu mog postupanja ili rada Ministarstva finansija na čijem sam čelu, apsolutno sam spreman da istu prihvatim“, zaključio je Žugić.
(CdM)
