Na trodnevnoj konferenciji u okviru odvojenih sesija izlaganje će imati eminentni novinari, medijski eksperti, eksperti za ljudska prava kao i istaknuti univerzitetski profesori iz regiona i Evrope. Konferencija ima za cilj, kako je navedeno u pozivu, da pokrene pitanja uloge medija u procesu sekuritizacije, političke instrumentalizacije u medijima, kršenja ljudskih prava prilikom novinarskog izvještavanja, kao i sve grubljeg kršenja etike i standarda u okviru novinarske profesije.
Teme o kojima će se govoriti prvog i drugog dana manifestacije su između ostalog, Svemoć medija novog milenijuma, Uloga medija u procesu sekuritizacije, Moć medija nad ljudima kao i Etički standardi u medijima.
Prvog dana konferencije takođe je predviđeno predstavljanje i knjige novinara, publiciste i autora dokumentarnih filmova Šemsudina Šekija Radončića „Anatomija jedne hajke“ a posljednjeg dana biće otvorena izložba „Riječ, slika i neprijatelj“ u galeriji „Umjetnički paviljon“ na kojoj će biti predstavljeno više od hiljadu primjera kršenja standarda novinarske profesije. Izložba će biti otvorena za javnost u trajanju od tri nedelje.

Uvodno izlaganje danas su imali ministri kulture i ljudskih i manjinskih prava Branislav Mićunović i Suad Numanović, ambasador EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič, savjetnik generalnog sekretara UN-a Filip Dost Blazi a konferenciju je otvorio Ranko Vujović predsjednik upravnog odbora.
Samoregulacijom do viših standarda: Šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Mitja Drobnič kazao je u svom uvodnom govoru da je “samoregulacija najbolji način da mediji dostignu više profesionalne i etičke standarde”.
- Bez medijske samoregulacije nema kvalitetnog novinarstva. Još uvijek ima medija koji nijesu uspostavili samoregulaciju takođe primjena i promocija profesionalnih i etičkih standarda i dalje predstavlja izazov – rekao je Drobnič.
- Sve države zapadnog Balkana, treba da preduzmu neophodne reforme, kako bi se osiguralo da se principi slobode izražavanja i slobode medija poštuju i u praksi, a ne budu samo sastavni dio Zakona - poručio je Drobnič.
Prema njegovim riječima, u Strategiji proširenja, koju je usvojila Evropska komisija u oktobru, slučajevi nasilja i zastrašivanja novinara i dalje predstavljaju problem u regionu.
Drobnič smatra da vlasti u državama Balkana treba da pojačaju napore u istraživanju novih ranijih slučajeva nasilja nad novinarima i da osiguraju da se protiv počinilaca primjene odgovarajuće sankcije.

- Među drugim izazovima koje treba rješiti u zemljama zapadnog Balkana je i da se osigura politička, finasijaska nezavisnost javnog servisa i da se obezbjedi adekvatna primjena Zakona o radu u medijima - kazao je Drobnič.
On je rekao, EU je obezbjedila 27 miliona eura predristupne pomoći od 2007. do 2013. godine za neophodne reforme u medijima.
Kuda ide novinarstvo: Predsjednik upravnog odbora Konferencije Ranko Vujović rekao je da je dobro i zlo u medijima tema stara koliko i mediji sami.
- Vidimo kako u posljednjoj deceniji novinarstvo na ovim prostorima čini miks doziranih istina i laži, poluinformacija i dezinformacija prevara, obmana, zavjera i organizovanih hajki. Upotrebno novinarstvo je na cijeni ali su novinari u toj tranziciji izgubili i cijenu i ugled i postali sredstvo za ove ili one ciljeve – rekao je Vujović.
On je kazao da ovaj skup „ne može da odgovori za kratko vrijeme šta se desilo sa novinarstvom i kuda ono ide”.- Bio bi veliki uspjeh ovog skupa ako bismo uspjeli da postavimo prava pitanja na brojne izazove sa kojima se novinari i mediji danas susrijeću - ocijenio je Vujović.
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović rekao je da je uloga medija od ključnog značaja za poštovanje i unapređenje ljudskih prava, navodeći da mediji treba da budu u većoj mjeri angažovani na promociji te teme u budućnosti.
- Najkrupniji korak u obezbjeđenju sistemskih uslova za borbu protiv diskriminacije u Crnoj Gori je učinjen donošenjem Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda – kazao je Numanović.

Ministar je ukazao da je veoma važno poštovati ljudska prava svih onih o kojima mediji izvještavaju.
- Dakle, iako postoj dobar zakonodavni okvir, svjedoci smo kršenja ljudskih prava i govora mržnje u medijima tokom ratnih sukoba koji su se dešavali na Balkanu«, naveo je on.

- Liberalni, regulativni formati, kao napredne tekovine demokratske Evrope, sa dekriminalizacijom klevete u Crnoj Gori, još uvijek nijesu naišli na valjane i očekivane odgovor u samoregulatornim etičkim standardima novinarske profesije - ocijenio je Mićunović.
Savjetnik generalnog sekretara UN Ban Ki Muna za pitanja ostavrenja Milenijumskih ciljeva razvoja Filip Dost Blazi je upitao može li novinarstvo biti objektivno, i naveo da, apsolutna objektivnost, kao takva, ne postoji.