Ovo su u najkraćem i zaključci sa međunarodnog skupa u Kotoru, koji je nedavno bio domaćin dvije radne grupe u okviru Fao AdriaMed projekta, a tema je bila stanje malog obalnog ribolova na Jadranskom moru, kao i stanje demezalnih resursa u Jadranu.
Joksimović naglašava da je Jadransko more na osnovu GFCM (Generalna komisija za ribarstvo Mediterana) statistički podijeljeno na dvije sub geografske regije GSA 17 i GSA 18. U GSA 18 spadaju Crna Gora, Albanija i južni dio Italije. Upravo sve procjene i preporuke su vezane za ove regije, kaže naš sagovornik, naglašavajući da ako se posmatra kompletna GSA 18, istraživanja pokazuju trend opadanja biomase demerzalnih resusra.
Ako posmatramo samo istočnu obalu, odnosno Crnogorsko primorje, situacija je mnogo bolja i resursi su bolje očuvani. Jasno je i zašto jer veliki broj kočarskih brodova je operativan u Italiji, tako da i najveći pritisak na resurse upravo dolazi sa te strane. Gotovo 93 odsto ulova ovih resursa vrši se ovom flotom, a u ostatku ulova učestvuju Albanija i Crna Gora, naglašava Joksimović.
Šef laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo u kotorskom Institutu ističe da je ono što se u ovom trenutku predlaže kao mjera povećanje veličine oka na kraju kočarskih mreža na 40mm u dijagonali, odnosno pletnja ovih mreža u obliku kvadrata. Ovaj način omogućiće da nedorasle ribe prođu kroz oka, nastave svoj životni ciklus i kasnije uđu u fazu reprodukcije, čime obnavljaju populaciju koja se eksploatiše. Ovo je preoporuka GFCM i uskoro će postati obavezujuća za sve zemlje članice, kaže Joksimović.
On podsjeća da Italijani primjenjuju i mjeru ferma biologico, odnosno zaustavljanje kočarskog ribolova u avgustu, kada se mnoge kočarske vrste mrijeste.
Na pitanje koliko će podaci istraživača koristiti kao osnova za kasnije izvještavanje prema Evropskoj Uniji i biti sastavni dio naših zakona i strategije razvoja ribarstva u Crnoj Gori, Joksimović naglašava da će podaci bite diskutovani na podkomitetu za upravljanje resusrsima Naučnog komiteta GFCM u februaru u Budvi (MPRR je domaćin događaja), a kasnije i na naučnom komitetu GFCM.
„Crnoj Gori predstoji donošenje nove strategije ribarstva i planovi upravljanja pojedinim vrstama ribolova. Naime, i sama zajednička politika ribarstva pretrpjela je određene izmjene, a nova politika će biti aktuelna u periodu 2014-2020. Upravo je pravo vrijme da i mi donesemo ova strateška dokumenta, na osnovu te nove, izmijenjene politike, koja se i najvećoj mjeri ogleda u očuvanju resusra shodno Mediteranskoj uredbi 1967/2006, koja je temljena uredba za očuvanje resusra u granicama biološke sigurnosti“, kaže Joksimović.
Upitan da li se stoga može reći da ima nade za crnogorsko ribarstvo, Joksimović kaže da ima.
"Naš cilj i interes je upravo održivo ribarstvo, uvezivanje turizma i ribarstva, zaštita životne sredine, socio-ekonomska komponenta, takođe. Moramo raditi na tome svi zajedno- administracija, nauka i ribari. Jedino takav integralan pristup može dati prave rezultate i pomake u ovom sektoru. Jedino takvo ribarstvo može biti jaka privredna grana u Crnoj gori", zaključuje Joksimović.
