- Forsirana je prodaja objekata u vrijeme sankcija i loših uslova za poslovanje, što je dovelo do fragmentacija kompanija i izbora partnera, uglavnom bez iskustva u turističkom biznisu - rekao je Ratković.
Prema njegovim riječima, alternativa tome bila je da se hoteli ne prodaju, a da se kompanije daju u ugovorni menadžment, kao što je to nudila kompanija Akor (Accor), hotelska menadžment grupacija svjetskog renomea, čija je ponuda odbijena.
Prema njegovim riječima, kako se to radi pokazao je kupac bečićkog Hotela „Belvi“ (Bellevue) u Bečićima, koji je ugovorio menadžment sa renomiranom španskom kompanijom Ibero Star.
- Postojeće kompanije je trebalo dati pod kvalifikovan ugovorni menadžment, što bi vremenom uvećalo njihovu akcijsku vrijednost, a novim investitorima iz turističke djelatnosti dati lokacije u dugoročni zakup na kojima bi gradili hotele prema svojoj razvojnoj strategiji, usklađenoj sa državnim master planom razvoja turizma - kazao je Ratković.
On je dodao da bi na taj način bili očuvani i renovirani postojeći hoteli, a na slobodnim lokacijama izgrađeni novi, tako da bi se osnovni smještajni kapaciteti mogli bitno uvećati i time popraviti globalna struktura smještajnih kapaciteta.
Savjet za privatizaciju je početkom godine preispitivao privatizacione ugovore u turizmu i od njih 13, ocijenio da u četiri slučaja nijesu ispunjene obaveze. Nakon dodatnih pregovora odlučeno je da se potpiše aneks sa ruskim „Nega tursom“, koji je prije deset godina zakupio Hotel „As“ i HTP Primorje za „Centar Igalo“. Odlučeno je da se jedino raskine ugovor za hotele „Planinka“ i „Jezera“ na Žabljaku.
Na pitanje šta Vlada treba da uradi prilikom odabira privatizacionih partnera, Ratković je odgovorio da treba da primjeni model koji je prethodno pomenuo i da pokuša sa partnerima, koji nijesu bili u stanju rekonstruisati kupljene hotele, izvršiti korektno poravnanje.
- Za neuspio „brak” su krive obje strane, pa treba da solidarno snose posljedice, a moguće da se sa nekima dogovori i srećan novi početak – kazao je Ratković.
On je podsjetio da su rezultati turističke privrede i dalje znatno lošiji od onih iz predtranzicionog perioda. Kao ilustraciju navodi da su umjesto tadašnjih 150 dana, hoteli danas puni tek 90 tokom cijele godine. Takođe, učešće osnovnih smještajnih kapaciteta je sa 22 palo na 12 odsto. Konačno, iz glavnih emitivnih zemalja nam dolazi deset puta manje gostiju.
- U predtranzicionom perodu smo imali 12 miliona noćenja, što znači da još nismo dostigli raniji standard prometa – zaključuje Ratković za Dan.
