Prema navodima te agencije, Snoudenu su svoje šifre dali zaposleni u špijunskoj bazi NSA na Havajima, a uz pomoć njih Snouden je uspio da dođe do još povjerljivih informacija američkih tajnih službi koje je proslijedio medijima.
Međutim, prema riječima izvora bliskog nekolicini američkih vladinih timova koji istražuju štetu nastalu odavanjem važnih podataka, svi oni koji su Snoudenu dali svoje pristupne šifre kompjuterskim bazama identifikovani su i "udaljeni sa svojih zadataka".
Drugi izvor rekao je Rojtersu da se procjenjuje da je Snouden uspio da ubijedi oko 20-25 svojih bivših kolega, zaposlenih u centru NSA za špijuniranje na Havajima, ali je to učinuo tako što im je rekao da mora, kao kompjuterski administrator, "da uđe u njihove kompjutere" kako bi obavio svoj posao.
Ova poslednjia informacija potvrđuje ranije navode da je slab sistem zaštite u Amerićkog NSA jedan od razloga što je iz te agencije uspjelo da procuri toliko mnogo povjerljivih informacija o špijuniranju, koje su uzdrmale svjetsku diplomatiju, ocjenjuje dalje Rojters i podsjeća na svoj izvještaj iz prošlog mjeseca u kom je otkriveno da NSA nije uspjela da instalira sofisticirani softver koji bi onemogućio "curenje" u svoju bazu na Havajima, neposredno pred dolazak Snoudena upravo u tu bazu.
Rojters podsjeća i da je Snouden upravo iz te baze daunloudovao na stotine povjerljivih dokumenata koje je kasnije "podijelio sa svijetom". (B92)
