Izlaznost birača na glasanju u Tadžikistanu bila je izuzetno velika, čak 86,6 posto, a već šest sati prije zatvaranja biračkih mjesta izlaznost je bila veća od 50 posto, zbog čega su izbori proglašeni uspješnim.
Predsjednik Rahmon (61) na vlasti je u Tadžikistanu, jednoj od najsiromašnijih zemalja nastalih raspadom SSSR-a smještenoj u centralnoj Aziji, još od 1992. godine.
Na izborima nisu učestvovali kandidati opozicionih stranaka, a Rahmonu se suprotstavilo pet malo poznatih i uglavnom lojalnih protivkandidata, dok su oni ozbiljniji iz redova opozicije diskvalifikovani. Izbore je posmatralo 209 predstavnika Zajednice nezavisnih država, OSCE je uputio 178, Parlamentarna skupština OSCE-a 34, a Evropski parlament devet promatrača.
Na prošlim izborima Rahmon je osvojio 79 posto glasova, a mandat koji je upravo osvojio, kako je predviđeno Ustavom, je njegov posljednji na čelu Tadžikistana.
Kritičari upozoravaju kako u Tadžikistanu od osam miliona stanovnika polovina živi u siromaštvu, više od milion radi u inostranstvu i šalje novac svojim porodicama, a država se nalazi na putu krijumčarenja heroina iz Avganistana u Rusiju i Evropu.
Zemlja se nalazi i pod bezbjednosnom prijetnjom nakon najave o povlačenju američkih vojnih snaga iz susjednog Avganistana iduće godine, pa je sa Rusijom sklopljen sporazum po kojem će ruski vojnici biti raspoređeni u Tadžikistanu iduće tri decenije.
