Region

Bećković: Njegoša razumiju i oni koji ga nisu čitali

7aka
K
ao što je neka baka u Engleskoj, koju su iz sela odveli da gleda neki Šekspirov komad, poslije predstave rekla da sve to zna, tako i Njegošev pjesmotvor razumiju i oni koji ga nisu čitali, rekao je Matija Bećković na svečanoj akademiji "Dva veka Njegoša" u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti u Beogradu.

Bećković: Njegoša razumiju i oni koji ga nisu čitali
Portal AnalitikaIzvor

Beogradski mediji izvještavaju da su“o velikom srpskom pjesniku besjedili Nikola Hajdin, Matija Bećković, Svetozar Koljević i Miro Vuksanović“.

„Njegošu su dužni svi koji govore srpskim jezikom, ma kako se on danas, na raznim stranama, zvao“, kazao je predsjednik SANU Nikola Hajdin obraćajući se prisutnima, među kojima je bio i mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije.

SANU se, kako je naglasio Bećković, klanja Petru Drugom Petroviću Njegošu, članu Društva srpske slovesnosti, nebozemnom stubu ne samo Akademije nego i srpske slovesnosti, svijesti i savjesti.

„Kao što je neka baka u Engleskoj, koju su iz sela odveli da gleda neki Šekspirov komad, poslije predstave rekla „ja ovo sve znam”, tako i Njegošev pjesmotvor odnekud znaju i razumiju i oni koji ga nisu čitali. On je samo zapisao ono što su svi znali i pamtili“.

Svako istinsko umjetničko djelo, smatra Bećković, obraća se nebesima.

Svetozar Koljević je podsjetio na jedan od zapisa Džona Gardnera Vilkinsona, engleskog arheologa i etnologa svjetskog glasa, koji se, kako je naveo Koljević, bavio izučavanjem običaja i religije starog Egipta.

Englez je, kako reče Koljević, „zapazio da je Njegoš pridobijao naklonost svoje pastve tako što je pogađao iz pištolja limun koji baca u vazduh neko iz njegove pratnje. Pored gađanja limunova iz pištolja, Njegoš je imao i drugih zanimljivih poduhvata za vrijeme svoje vladavine, koji se ogledaju na svakom koraku u njegovoj korespondenciji“.

Miro Vuksanović govorio je o tome da je Njegoš putovao po svijetu tražeći pomoć za Crnogorce, o pokušaju da ga otruju, o tome da je donio štampariju, otvorio prvu školu, pokrenuo prvi časopis.

On je napomenuo da su Njegoševi sveštenici znali i da krste i vjenčavaju, ali i da sa sabljom idu pred četama, kao i da je mirio zavađene.

Vuksanović je podsjetio da je Njegoš kao 30-godišnjak odabrao sebi grob na Lovćenu, ali da su njegovi ostaci šest puta premještani, da bi na kraju bio sahranjen u "meštrovićkom mauzoleju", bez krsta.

"Dva vijeka od dana kada je stigao među svoje, kada su njegovi Crnogorci postali još više Crnogorci od onih koji su prije četrdesetak godina umjesto crkve digli prokletu gomilu bez krsta, najumniji srpski pjesnik istu muku muči kao nekad... Zaokružena su Njegoševa dva vijeka muka na oba svijeta", rekao je Vuksanović.

(rtcg.me)

 

Portal Analitika