On je agenciji Mina biznis kazao da je donedavno Crna Gora bila na međunarodnom nivou prepoznata kao zemlja sa niskim porezima definisanim na principima stabilnosti i predvidljivosti.
Ova činjenica, u kombinaciji sa ostalim komparativnim prednostima Crne Gore, u proteklom periodu je, prema njegovim riječima, bila ključni faktor uspješnosti crnogorske ekonomije u privlačenju velikog broja domaćih i stranih direktnih investicija.
“Stabilna i predvidljiva poreska politika je jedan od najvažnijih kriterijuma na osnovu kojih investitor donosi odluke o ulaganju”, poručio je Šulc.
Predsjednik Upravnog odbora Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori je rekao da u posljednje vrijeme poreska politika Crne Gore prolazi kroz značajne i intenzivne promjene, a u bliskoj budućnosti ih se može očekivati još više.
“Uvođenje novih poreza u prošloj godini (porezi na SIM kartice i TV servise), povećanje poreza na dohodak fizičkih lica i poreza na dodatu vrijednost (PDV) u ovoj godini, aktuelne diskusije o dodatnom povećanju poreza na dohodak fizičkih lica i uvođenju novih poreza, ne idu u prilog percepciji Crne Gore kao stabilnog poreskog okruženja. Brze i konstantne promjene uslova poslovanja opterećuju lokalni biznis i mogu imati negativan uticaj na razvoj, koji se posebno oslanja na nove strane investicije i kreiranje dodatnih radnih mjesta”, zaključio je Šulc.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) osnovalo je u januaru 2009. godine, kao nevladinu i neprofitnu organizacija pet kompanija koje su poslovale u Crnoj Gori.
SSICG danas ima 19 članova iz različitih sektora uključujući i bankarstvo i finansijske usluge, telekomunikacije, metalurgiju i rudarstvo, hotelijerstvo, sektor robe široke potrošnje, proizvodnju, reviziju, transport, energetski sektor i maloprodaju.
Trenutni članovi su Crnogorski Telekom, NLB Montenegro banka, Montenegro Stars, Crnogorska komercijalna banka, Societe Generale Montenegro, PricewaterhouseCoopers, Coca Cola Hellenic, Adriatic Marinas Tivat, KPMG, Deloitte, Orascom (Luštica) Development, Telenor, M-tel, Erste Bank, Uniqa osiguranje, Siemens, Hypo Alpe Adria Bank, Trebjesa i Evropska banka za obnovu i razvoj.
Oni trenutno obezbjeđuju oko 4,25 hiljade lokalnih radnih mjesta, uz godišnji promet od približno 550 miliona EUR, što predstavlja oko 19 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu godinu.
