- Ne ocjenjujući književnu dimenziju i značaj Njegoševog djela, smatramo krajnje neprimjerenim da se u građanskoj Crnoj Gori, državnim praznikom proglašava njegov rođendan, pogotovo ako se zna da su neke ideje tog djela, u svojoj bukvalnoj interpretaciji, bile idejni koncept i opravdanje izvođačima zločina i genocida nad islamskim stnaovništvom i u 19. i u 20. vijeku, u Crnoj Gori i okruženju – navodi se u saopštenju Bošnjačke stranke dostavljenom Portalu Analitika.
Iz te partije navode da su očekivali da će obilježavanje dva stoljeća Njegoševog rođenja biti dobar povod da se, sa kritičke distance, bez mitomanije i kompleksa, sagleda njegovo djelo i “makar iz školskih udžbenika izbace oni sadržaji koji vrijedjaju muslimane i šalju opasne poruke vjerske i etničke netrpeljivosti”.
- Podsjetimo da su, poslije Drugog svjetskog rata, u Njemačkoj, u cilju odricanja čitavog društva od ideja nacizma i fašizma, uklonjeni i mnogi zaslužni i poznati pisci i sadržaji koji su imali bilo kakve primjese tih ideja koje su nanjele toliko zla čovječanstvu.
Savremena Crna Gora, koja i u historijskoj utemeljenosti i u društvenoj realnosti, počiva na lojalnosti građana islamske vjeroispovijesti, morala bi imati više senzibiliteta prema toj populaciji. Državna strategija nametanja praznovanja rodjendana romatičarskog pjesnika čije najznačajnije djelo počiva na antiislamskom civlizacijskom konceptu nije doprinos nadgradnji vrijednosti multivjerske Crne Gore – navodi se u saopštenju.
BS ističe da nije trebalo posezati za “dodatnim nametanjem svetkovanja Njegoša”.
- Činjenica da, u gradjanskoj Crnoj Gori, već više decenija postoji književna nagrada sa Njegoševim imenom, čiju opravdanost niko ne dovodi u pitanje, bila je dovoljna da se ne poseže za dodatnim nametanjem svetkovanja Njegoša, kojeg značajan dio multivjerske Crne Gore smatra autorom mnogih uvredljivih, pogrdnih i vjerski isključivih sadržaja usmjerenih protiv islamske civlizacije koja je, vijekovima utemeljena na prostorima Crne Gore. Potomci onih koje Njegoš naziva pogrdno naziva “nekršću”, “krmskim poturicama”, “gubom iz torine” gradile su današnju Crnu Goru i jednako su ponosni na svoj doprinos obnovi njene državnosti, ne manje nego drugi narodi u Crnoj Gori.
Očekujemo da će nadležne institucije preispitati odluku o ustanovljavanju ovog praznika, jer se njime ugrožava koncept gradjanske i viševjerske Crne Gore – poručili su iz BS.
