Ona je, na proslavi povodom Dana crnogorskog sudstva, kazala da je nakon usvajanja akcionih planova za poglavlja 23 i 24 sudstvo spremno za predstojeće evropske izazove prepoznate u izvještaju o napretku Crne Gore.
Medenica je podsjetila da je Brisel prepoznao napredak u oblasti sudstva, navodeći da će sudije i dalje prioritetno biti posvećene efikasnosti, i ažurnosti rada «jer je to jedini put ka uspostavljanju vladavine prava ai pravne sigurnosti«.
»Usvajanjem ustavnih izmjena i zakona u sudovima i Sudskom savjetu, ojačaće se nezavisnost i nepristrasnost sudstva. Novim načinom izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda, sastav i nadležnosti Sudskog savjeta konačno ćemo se osloboditi ocjene političke zavisnosti sudstva što je i konstatovala EK«, dodala je Medenica.
Prema njenim riječima, reformu sudske vlasti nije moguće nastaviti samo izmjenama zakona, već je, kako je kazala, potrebno obezbijediti i osnovne pretpostavke koje se tiču njegove suštinske nezavisnisti, materijalne opremljenosti i adekvatnog pozicioniranja u sistemu podjele nadležnosti vlasti, javlja MINA.
Ministar pravde Dušo Marković, kazao je da se država nalazi pred ključnim odlukama za razvoj društva i da od kvalitettnog pravosuđa zavisi kvalitet društvenih odnosa, pravni, ekonomski, politički napredak kao i ostvarenje unutrašnjih i spoljnih političkih ciljeva i nivo vladavine prava.
On je podsjetio da se u izvještaju o napretku Crne Gore za ovu godinu prepoznato smanjenje sudskih zaostataka za 14 odsto, funkcionisanje sistema slučajne dodjele predmeta u gotovo svim sudovima, elektronsko označavanje predmeta kao i pokretanje disciplinskih postupaka protiv sudija i objavljivaje većine odluka.
“Brisel je notirao i manjkavosti sistema, između ostalog navodeći da su kriterijumi za selekciju sudija i tužilaca i dalje nejasni, i ocjene nijesu donesene na bazi jasno definisanih indikatora, funkcionisanje Sudskog savjeta otežano je zbog nedovoljno administrativnog osoblja i budžeta a izvršenje presuda u građanskim i privrednim stvarima ostaje slabo”, podsjetio je Marković.
Kako je dodao, trajanje sudskih postupaka i dalje predmet zabrinutosti, kao i visoka stopa oslobađajućih presuda u prvom stepenu i u apelaciji, “a konstatuje se i da nedostaci u dijelu nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa ostaju predmet ozbiljne zabrinutosti i otežavaju borbu protiv korupcije”.
Prema riječima Markovića, do sljedećeg Dana crnogorskog sudstva, Crnu Goru očekuju dalje izmjene i dopune organizacionih zakona u skladu sa preporukama Evropske komisije iz Izvještaja o skriningu, kao i jačanje stručnih službi Sudskog i Tužilačkog savjeta kako bi se stvorili uslovi za njihov nesmetan i efikasan rad.
“ Unaprjeđenje sistema nasumične raspodjele predmeta u svim sudovima, izmjena etičkih kodeksa sudija, podizanje svijesti građana o načinu kontrole rada sudija i tužilaca, objedinjavanje dva privredna suda u jedan, formiranje jednog specijalnog suda i jednog specijalnog tužilaštva za suzbijenje korupcije i organizovanog kriminala kao i početak rada javnih izvršitelja i formiranje komore javnih izvršitelja”, ukazao je on.
Marković je kazao da je pored aktivnosti iz Akcionog plana, potrebno stvoriti ambijent “rasterećenog nelegalnog i nelegitimnog pritiska, što cijenimo kao jedan od nepisanih, a suštinskih uslova za kvalitetan rad pravosuđa”.
“Hoću da ponovim ono što često govorim - da je ambijent koji smo kreirali danas jedno od najozbiljnijih ograničenja na planu jačanja nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa. Najčešće se sudi bez optužnice, a presuđuje van sudnice, sudije se svrstavaju i profesionalno diskredituju, a da nijesu predmet ni zadužile. Stvara se unaprijed ambijent u kojem nijesu odlučujuće činjenice već očekivanja”, kazao je on.
Prema rječima Markovića, rad i posvećenost, su najbolji odgovori na pitanje šta treba činiti dalje.
Predsjednik Udruženja sudija Hasnija Simonović kazala je da Crna Gora ima veoma organizovan pravosudni sistem, zasnovan na odgovornosti i profesionalizmu njegovih nosilaca.
»U Crnoj Gori ima 265 sudija i vjerujem da svaki od njih svoj poziv vrši časno i pošteno i vjerujem da među članovima Udruženja nema korumpiranih iako smo sve češće nosioci te negativne etikete«, navela je ona.
Simonović je podsjetila da u Ustavnim izmjenama nijesu prošli predlozi Udruženja da sudije u Sudskom savjetu čine većinu, ali je kazala da je za tu strukovnu organizaciju prihvatljiv način izbora predsjednika Vrhovnog suda.
»Cijeneći da mi koji radimo ovaj posao najbolje znamo kakav je doprinos svakog od nas, nadam se da će dosadašnja predsjednica Vrhovnog suda nastaviti da bude na čelu crnogorskih sudija jer je svojim ogromnim radom i zalaganjem to zaslužila«, poručila je ona.
U toku je konferencija sudija, na kojoj treba da bude izabrani članovi Sudskog savjeta iz reda sudija.
Sudije sa jedne liste biraju jednog predstavnika iz reda sudija osnovnih sudova, a sa druge troje sudija viših instanci.
Glasanje je tajno. Liste sa kandidatoima za izbor formirane su na način što su sudije ranije ovog mjeseca glasale, pa su se oni sa najvećim brojem glasova našli na listi.
