Šrinivasan je u izvještaju pod nazivom “Lov na bakteriju iz košmara”, rekao da su i ljudi i domaće životinje toliko prezasićeni antibioticima, da su bakterije sada otporne na te ljekove.
“Nalazimo se u post-antibiotičkoj eri. Za pacijente koje imamo nema terapije i doslovno smo u poziciji da imamo pacijenta na postelji, za kog je pre pet godina bilo lijeka. Sada ga nemamo”, kaže on.
Dr Šrinivasan naveo je primjer za to u slučaju tri igrača iz Tampa Beja koji su se navodno zarazili potencijalno smrtonosnim sojem stafilokoke (MRSA), koja je nakada bila rezervisana samo za bolnice.
Međutim, prije oko 10 godina ista infekcija pojavila se u školama i salama za fizičko.
“U bolnicama kada vidite infekciju MRSA, obično je reč o pacijentima sa kateterom. U zajednici je izaziva sasvim drugačija zaraza. Izaziva vrlo ozbiljne i bolne promjene na koži, koje se ne viđaju kod pacijenata iz bolnica”, kaže Šrinivasan.
Bakterija stalno evoluira i razvija otpornost na konvencionalne antibiotike, ljekari su bili primorani da traže stare mnogo opasnije ljekove, poput kolistina.
“On je veoma toksičan i oštećuje bubrege, ali smo bili primorani da ga koristimo”, kaže Šrinivasan.
Sve to posljedica je pretjerane upotrebe i zloupotrebe antibiotika.
“Oni su čudesni ljekovi, ali nismo dobro brinuli o njima”, kaže dr Šrinivasan i dodaje da su barem djelimično za to krive farmaceutske kompanije.
Antibiotici su vrste ljekova koji uništavaju bakterije ili usporavaju njihov rast.
Prvi antibiotik, penicilin, otkrio je 1928. škotski profesor Aleksandar Fleming.
foto: ljepota.ba
