U tekstu naslovljenom „Zapadni Balkan i Turska: Nove prilike za proširenje Evropske unije“ autori dodaju:
- Mi takođe ulažemo napore da se pregovori o pridruživanju sa Turskom vrate na pravi kolosjek. Albanija je obezbijedila mnogo naprednije demokratsko sprovođenje nedavnih izbora i mirnu tranziciju vlasti, čime je povećala šanse za dobijanje statusa kandidata. U cilju održavanja zamaha reformi, nastavili smo dijalog na visokom nivou sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom.
U tekstu su posebno pohvaljeni Srbija i Kosovo, gdje se kao istorijski dokument ocjenjuje sporazum ove dvije zemlje koji je „od ključne važnosti jer doprinosi sveukupnoj stabilnosti regiona i obezbjeđuje i Srbiji i Kosovu nastavak evropskog puta“.
- Pored toga, ovo je vjerovatno najupečatljiviji nedavni primjer transformativne moći koju ima proces pridruživanja EU i jasan znak da se čak i najteže odluke mogu donijeti ukoliko postoji jaka motivacija i politička volja... EU je u septembru započela proces skrininga dva veoma važna poglavlja sa Srbijom i sprema se da 28. oktobra pokrene pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom. Međutim, nedavni napad na osoblje EULEX-a na Kosovu, za čije počinitelje očekujemo da što prije budu izvedeni pred lice pravde takođe pokazuje nužnost angažovanja Evropske unije – navode File i Linkevičijus.
Uz podsjećanje kako je Hrvatska 1. jula postala 28. članica EU, autori ističu da je novo proširenje „još jednom pokazalo da projekat EU ne prestaje, niti se usporava“.
- Ono takođe naglašava kredibilitet politike proširenja kojom je predviđeno da se zemlje primaju nakon što ispune sve neophodne kriterijume. Agenda litvanskog predsjedništva u ovom semestru, pravi je dokaz odlučnosti da se nastavi sa ovakvom politikom.
Posebno se skreće pažnja da se pridruživanje EU ne odvija u vakuumu, i da su - u trenutnoj ekonomskoj klimi - građani zemalja članica i zemalja koje teže pridruženju, sve više zabrinuti zbog uticaja tekućeg proširenja.
- I samo upravljanje procesom proširenja oslikava ove probleme. Pregovarački proces zasniva se na strogoj uslovljenosti, gdje svaki naredni korak zavisi od opipljivog napretka postignutog na terenu. Tu se ne radi o precrtavanju obaveza sa spiska, već o postizanju mjerčjivih rezultata u oblasti osnovnih prava i sloboda, vladavine prava, dobrog upravljanja i demokratije. Jačanje vladavine prava, poboljšavanje kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, napredak u primjeni ljudskih prava i demokratskih standarda i sloboda donose direktnu korist građanima širom Evrope.
U tekstu Filea i Linkevičijusa dalje se navodi kako u priči o proširenju EU treba biti „i ozbiljan i realan“ i ne bi treba pasti u iskušenje da se predstavi suviše bajkovito.
- Primjeri koje smo naveli pokazuju da je napredak moguć gdje god postoji politička volja da se fokusira na reforme i gdje se program Evropske unije smatra nacionalnim prioritetom. Mi smo svjesni činjenice da reforme ne napreduju željenom brzinom svuda u regionu i u svim oblastima. Potrebno je mnogo više toga odraditi, ali ovo ne bi trebalo da obeshrabi proces proširenja Evropske unije, koji ima veliku transformativnu moć. U ovom slučaju prijetnju ne predstavlja samo proširenje, već zamor od reformi. Mogućnosti da se odlučno krene naprijed na putu ka evropskim integracijama jasno su vidljive i jednako otvorene svim zemljama koje tome teže. Na ovim zemljama je da pretoče ove mogućnosti u realnost za dobrobit svojih građana, kao što je to učinila Hrvatska. Mi ćemo nastaviti da im pružamo podršku na njihovom putu, znajući da se ovo tiče i našeg zajedničkog uspjeha koliko i kredibiliteta proširenja kao jedne od glavnih politika Evropske unije – zaključuju komesar za proširenje EU i ministar vanjskih poslova Litvanije.
Foto: europa.eu
