Psihološkinja JU „Dom zdravlja“ Podgorica, za Portal Analitika kaže da „ljudi vole da funkcionišu po poznatim pravilima jer je život tako lakši“.
- Kada u tu ustaljenju šemu pokušate ubaciti novi element koji traži izmjene u dotadašnjem načinu mišljenja, ponašanja i shvatanja, onda će on neminovno izazvati pometnju, tvrdi mr psihološkinja Mina Žarić.
Za naše čitaoce ona objašnjava da je ljudska reakcija uvijek sačinjena od tri komponente i to: emocionalne, kognitivne (razumske) i voljne, a da je najlakše pobuditi emocionalnu.
- Reakcija ovog tipa najčešče ne zavisi od razumskih osnova ponašanja i može se čak javiti nezavisno od njih. Može im čak biti i u suprotnosti, na primjer, znamo da zubari danas koriste anesteziju i da su bolni zahvati rijetkost, pa ipak nas svaki put pred ambulantom obuzima strah, govori Žarić.
Ona dodaje da u slučaju LGBT populacije, emocije koju mladi najčešće ili makar najotvorenije pokazuju jesu ljutnja, bijes ili gnijev.
- Ako ih pitate da vam objasne zašto se ponašaju na određeni način i šta njime žele postići vjerovatno nećete dobiti argumentovan odgovor. Ali dobićete odgovor pun bijesa. Mlade toliko snažno zasljepljuje emocijalni odgovor da do kognitivnog-razumskog ne možete ni doći.Uz to, mladi ljudi se nalaze i u onom periodu odrastanja kada tragaju za svojim identitetom,kada izgrađuju stavove o sebi i drugima, o društveno-socijalnim pitanjima i pojavama, objašnjava psihološkinja JU „Dom zdravlja“ Podgorica.
Žarić tvrdi da je uvijek najlakši put pribjeći mišljenju većine, pa još i mišljenju vršnjačke grupe kojoj mladi žele da pripadaju, te da tako želja za pripadanjem, makar po osnovu osude drugih, nadvladava i potrebu za razmišljanjem o sopstvenim postupcima.
- Seksualnost u cjelini je na našim prostorima i dalje tabu tema. Djeca stupaju u preuranjene odnose, ulaze u rizične veze, manifestuju razne probleme u okviru ovog ponašanja, a o tome se i dalje izbjegava govoriti. Neznanje rađa želju za iskustvom, isto kao što pobuđuje i bunt. Ponudimo mladima znanje, probudimo njihovu kogniciju-razum koja spava. Kada budemo edukovali mladi svijet možemo od njega očekivati i da se mijenja, savjetuje psihološkinja Žarić.
Kada su u pitanju načini kako da se izborimo sa nasiljem i buntom mladih koji se javlja kada je u pitanju LGBT populacija, psihološkinja predlaže da mladima treba pružiti informacije, upoznati ih sa time šta ta četiri slova uopšte znače, te kakva prava i zašto LGBT osobe imaju.
- Dopustimo im da o svemu promisle. Približimo im članove seksualnih manjina, učinimo ih prihvatljivim po drugim osnovama. Nerealno je očekivati samo bezuslovno prihvatanje njihove polne orjentacije. Podstaknimo ih da na pripadnike seksualnih manjina gledaju sveobuvatno. Da ih prvenstveno vide kao ljude. Kao osobe koje rastu i žive među nama, koji se od nas ne razlikuju. Skrenimo pažnju na sve ono što sa njima dijelimo i u čemu smo isti, a ne samo na onu jednu osobenost koja nas razlikuje, predlaže psihološkinja Mina Žarić.
Kristina ĆETKOVIĆ
