U prvoj polovini 2013. godine u zemljama srednje i istočne Evrope uglavnom je ostvaren rast ukupne ekonomske aktivnosti. Pritom je rast bio najsnažniji u Letoniji i Litvaniji, a nastavljen je u Slovačkoj, Poljskoj i Rumuniji. Smanjenje ekonomske aktivnosti zabilježeno je u Estoniji i Sloveniji. Hrvatski BDP je u tom razdoblju stagnirao s obzirom da je u prvom kvartalu zabilježio pad od 0,1 posto, a u drugom je porastao 0,2 posto.
U zemljama koje su ostvarile izrazitiji rast BDP-a ekonomsku aktivnost snažno je podržavala domaća tražnja, dok je u Hrvatskoj i ostalim zemljama sa stagnacijom ili padom ekonomije oporavak tražnje bio uglavnom slab, ili je potpuno izostao.
Većina zemalja srednje i istočne Evrope ostvarila je solidan rast strane tražnje. Snažan je bio rast robnog izvoza baltičkih zemalja, kao i Bugarske i Rumunije. S druge strane, najveći pad robnog izvoza u prvoj polovini 2013. godine imala je Hrvatska, koja zajedno s Češkom ostvaruje smanjenje izvoza robe.
U industrijskoj proizvodnji ostvarena su divergentna kretanja, ali generalno opravak je sporiji nego u segmentu izvoza. Tako je industrijska proizvodnja snažno porasla u Litvaniji i Rumuniji, a najveći je pad ostvaren u Češkoj.
Broj zaposlenih osoba u prvom tromjesečju 2013. u većini je posmatranih zemalja porastao u odnosu na prvo tromjesečje prethodne godine, pri čemu je naročito dinamičan bio rast tog broja u baltičkim zemljama. Smanjenje broja zaposlenih u istom su razdoblju ostvarile Rumunija, Slovenija, Poljska i Hrvatska.
Anketna stopa nezaposlenosti u prvom je tromjesečju bila najviša u Hrvatskoj, potom u Slovačkoj i Bugarskoj, a najniže stope nezaposlenosti i dalje imaju Češka i Rumunjska.
Salda na tekućim računima platnog bilansa na početku 2013. godine nastavila su se blago poboljšavati u svim zemljama srednje i istočne Evrope izuzev Estonije, a najjača korekcija zabilježena je u Litvaniji. Tome je najviše doprinijelo poboljšanje salda u robnoj razmjeni koje je u većini zemalja bilo podstaknuto slabljenjem uvoza, a u pojedinim zemljama i jačanjem izvoza.
Smanjenje robnog manjka u Hrvatskoj također je bilo podstaknuto snažnijim slabljenjem uvoza od izvoza. Ipak, ukupna kretanja na tekućem računu Hrvatske ponajviše je odredio pad manjka od faktorskih dohodaka, najsnažniji u odnosu na sve posmatrane zemlje.
U većini posmatranih zemalja je u prvih sedam mjeseci 2013. bio prisutan trend usporavanja godišnje stope inflacije potrošačkih cijena, započet u posljednjem tromjesečju 2012. To je bila posljedica sporijeg rasta cijena energije i prehrane. Osim toga, iščeznuo je učinak ranijeg povećanja indirektnih poreza i administrativnih cijena. Prilično višom od prosjeka inflacija je ostala u Estoniji i Rumuniii zbog administrativnih mjera, te i nadalje visokog godišnjeg rasta cijena električne energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda.
Neto prilivi kapitala iz inostranstva u deset zemalja srednje i istočne Evrope upola su manji nego u prvim godinama nakon izbijanja svjetske finansijske krize (2009. i 2010). Takva su kretanja odraz slabijeg zaduživanja sektora države, uprkos tome što je upravo taj sektor i nadalje najveći generator priliva stranog kapitala.
Nakon što je većina posmatranih zemalja u 2012. godini sprovela fiskalnu konsolidaciju, početkom 2013. godine samo je dio zemalja nastavio s prilagođavanjem. U Češkoj i Poljskoj manjak je ostvaren na približno istom nivou kao i prošle godine, a jedino u Sloveniji i Hrvatskoj manjak se snažnije povećao zbog rasta na rashodnoj strani budžeta.
Kada je riječ o javnom dugu (u postotku BDP-a), u prvom tromjesečju 2013. samo u Bugarskoj i Letoniji zabilježeno je njegovo smanjenje jer su jedino te zemlje u tom razdoblju ostvarile budžetski suficit. Zbog gotovo uravnoteženog budžetskog salda rast nivoa zaduženosti izostao je i u Estoniji.
U Mađarskoj i Poljskoj javni je dug nakon smanjenja u 2012. ponovo povećan, a u većini ostalih zemalja nastavio je da raste, no ipak sporijom dinamikom nego u istom razdoblju prošle godine. Nivo javnog duga sredinom 2013. i nadalje je najveći u Mađarskoj, a slijede je Poljska, Slovačka, Hrvatska i Slovenija.
