U 11 primjera možete pročitati možda i tajnu njihove genijalnosti:
Džordž Geršvin (1898-1937) - Američki kompozitor “Rapsodije u plavom”, za svojim je klavirom komponovao isključivo u pidžami ili kućnom ogrtaču. Njegov brat Ajra za njega je rekao kako nikad nije mogao da bude opušten i da je uvijek nešto morao da radi.
Albert Ajnštajn (1879-1955) - Jedan od najvećih umova uopšte, živio je povučenim životom. Nije volio da posjećuje berbera pa je zbog toga puštao kosu da mu naraste, a čarape je smatrao nepotrebnim proizvodom.
Čarls Dikens (1812-1870) - Britanski pisac, imao je jedan bizaran prohtjev. Njegova radna soba morala je da bude uređena tako da se u njoj nalazila mala vaza s uvek svježim cvećem, veliki nož za sječenje papira, pozlaćeni list s figuricom zeca koji se nalazio na njemu i dva bronzana kipića debelih žaba kako vitlaju mačevima u međusobnom dvoboju.
Agata Kristi (1890-1976) - Najpoznatija svjetska autorka kriminalističkih romana zapravo nikad nije posjedovala radni sto. Pisala je gdje joj je odgovaralo, od stola za večeru, preko polica pa do ostalih ravnih površina u stanu. Kako bi sama govorila, bilo koja površina bila je dobra za pisanje.
Truman Kapote (1924-1984) - Autor “Doručka kod Tifanija”, pisao je isključivo u krevetu i to uz kafu i cigarete. Ipak, u pepeljari je gasio samo tri opuška, a ostale je trpao u džep. Kompulsivno je zbrajao u glavi, a odbijao je i da zove brojeve ili odsijeda u hotelskim sobama, ukoliko su ti brojevi bili “nesrećni”.
Aleksandar Grejam Bel (1847-1922) - Izumitelj telefona bio je radoholičar koji je spavao svega tri sata na dan.
Mark Tven (1835-1910) - Otac američke literature imao je velike muke s nesanicom. Poput njegovih čuvenih likova, Toma Sojera i Haklberija Fina, i on sam je često spavao na neugodnim i neudobnim mjestima. Preferirao je spavati na podu kupatila.
F. Skot Ficdžerald (1896-1940) - Autor proslavljene novele “Veliki Getsbi”, vjerovao je kako je alkohol nužan za kreativno pisanje. Kako je živio u doba prohibicije u SAD, vjerovao je kako je čisti džin najbolji lijek za manjak inspiracije, jer je djelovao odmah i teško ga je bilo otkriti. Alkoholizam je bio i okidač njegove prerane smrti u četrdesetčetvrtoj godini.
Viktor Igo (1802-1885) - Pisac “Jadnika” i “Zvonara crkve Notr Dam”, imao je mazohistički dnevni ritual pranja u ledenoj vodi. Ujutro bi gutao dva sirova jaja, a bradu i brkove je održavao svakodnevnim odlaskom kod brijača.
Luis Armstrong (1901-1971) - Pionir džeza i brilijantan muzičar, živio je u pokretu. Na nastupe bi dolazio uvijek dva sata unaprijed, a prije izlaska na binu bi umjesto alkohola - pušio “gage”, odnosno “travu” kako bi se opustio.
Karl Marks (1818-1883) - Otac komunizma je tokom 34 godine, koje je proveo u Londonu, provodio mnoge dane u sobi za čitanje Britanskog muzeja između 9 sati ujutro i 19 sati naveče. Danas je ta soba izložbeni prostor.
izvor: dnevnik hr
