Koordinacioni odbor za organizaciju proslave 200 godina od rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša organizovao je danas na Lovćenu svečanost povodom rekonstrukcije Njegoševog mauzoleja.
Đukanović je na Lovćenu kazao da se nastavlja nerazumijevanje i zlonamjerno tumačenje Njegoša, navodeći da bi „neki mitomani i propovjednici mržnje“ htjeli u Njegošu da nađu duhovnog oca i predvodnika.
On je naveo da Njegoš nije bio pjesnik genocida, niti inspirator zločina.
- On nije pozivao u borbu protiv bilo kojeg naroda, već u borbu za slobodu. A borba za slobodu nacije 19. vijeka ne može biti isto što i nasilje nad nedužnim ljudima u vijeku iza nas - rekao je Đukanović.
On je kazao da su sami Crnogorci pokazali da su najbolje razumjeli Njegoša, opredjeljujući se za harmonični suživot sa Muslimanima u Crnoj Gori, nakon Berlinskog kongresa.- Neljudi i zločinci, koji su ubijali nedužne ljude u 20. vijeku, i širili međunacionalnu i međuvjersku mržnju, u krvavom raspadu jugoslovenskog društva, nijesu i ne mogu biti sljedbenici Njegoševi - dodao je Đukanović.
On je kazao da na Lovćenu počiva najveći um kojega je Crna Gora dala, navodeći da Njegoš nije bio samo genijalni pjesnik, već filozof i državnik, svjetovni i duhovni vladar slobodne Crne Gore.
- Izgleda što je veća istorijska distanca, sve jasnije se vidi veličina njegovog sveobuhvatnog djela. On je u dobroj mjeri postavio temelje moderne crnogorske državnosti - ukazao je Đukanović.
On smatra da su i Lovćen, i Njegošev grob na njemu, proživjeli sudbinu rušenja i građenja Crne Gore tokom 20. vijeka.
Đukanović je podsjetio da je kapela koju je sebi Njegoš podigao nepopravljivo oštećena u Prvom svjetskom ratu 1916. godine.
- Nakon što je Crna Gora izbrisana sa geografske karte, krajem tog rata, srušeni su ostaci kapele i 1925. godine podignuta nova. Po obliku slična Njegoševoj, ali je svojom porukom bila protivna istorijskom biću Crne Gore - dodao je on.
Đukanović je podsjetio da je polovinom prošlog vijeka, socijalistička Vlada Blaža Jovanovića donijela odluku o podizanju spomenika Njegošu na Lovćenu, za šta je odabran autor svjetskog imena, hrvatski i jugoslovenski vajar Ivan Meštrović.
- Trebalo je više od dvije decenije da se ta odluka realizuje. Mauzolej pred kojim se nalazimo podigao je narod Crne Gore, uz pomoć svih jugoslovenskih naroda. Gotovo četrdeset godina kasnije, u povodu dva vijeka od Njegoševog rođenja, Crna Gora je temeljno obnovila ovaj spomenik - rekao je on.
Prema njegovim riječima, nije Njegoš izabrao vrh Lovćena za svoje počivalište da bi sebi sagradio spomenik:
- Jer, od njegovog pjesničkog i filozofskog genija nema većeg spomenika. Njegoš je ustvari i tim svojim činom uzvisio duhovni i moralni spomen svojoj Crnoj Gori, svojoj ''slamki među vihorove'', naveo je on.
Sadašnje generacije, dodao je on, kao i one prethodne, traže odgovore od Njegoša i na savremene izazove i dileme, dodajući da su njegove poruke i njegove misli svevremene.- Nažalost, nastavlja se i u našem vremenu nerazumijevanje i zlonamjerno tumačenje Njegoša. Neki mitomani htjeli bi u Njegošu da nađu duhovnog oca i predvodnika. Međutim, Njegoš nije bio pjesnik genocida, niti inspirator zločina - poručio je on.
(MINA)
Foto: gov.me
