Od sljedeće godine, onlajn postavljamo jedan od segmenata festivala, koji se zove Market, i koji ćemo raditi bijenalno. Žiri će onlajn gledati programe; nadam se da će u budućnosti i internet stranica biti jedna od mogućnosti emitovanja kvalitetnih svjetskih i naših TV programa, selektovanih za festival - kaže za Portal Analitika Marija Perović, umjetnička direktorica Internacionalnog televizijskog festivala u Baru.
Od vremena kada su samo rijetki bili u prilici da kod kuće prate program, preko ekspanzije tehnologije i raznovrsnosti programa, do današnjeg „rijaliti“ odnosa prema svemu što se emituje, televizija je obilježila svaki od tih perioda tokom više od pola vijeka u Crnoj Gori. U skladu s time mijenjali su se i koncepti tokom 18 godina postojanja ITF-a u Baru. Posljednje tri godine, otkad je Perović umjetnička direktorica, festival opstaje bez obzira na krizu – kako ekonomsku, tako i kreativnu i produkcijsku u televizijama regiona. U prilog tome da prave vrijednosti o(p)staju, govori i to što Oliver Mlakar, legenda jugoslovenskih i hrvatskih TV programa, kao poseban gost otvara 18. ITF u Baru.
- Inicijativu Direkcije da ga ugostimo podržao je Savjet ITF-a i - Oliver je sa nama u Baru! I Kventin Tarantino je rekao da je generaciju sedamdesetih obilježila televizija. Danas je svi gledamo, a stidimo se da to kažemo. Manipulišemo sopstvenim izborima, baš kao što televizija manipuliše nama – kaže kritički Perović.
Uz Mlakara, specijalni gost je i jedan od naših najcjenjenijih reditelja – Branko Baletić, koji će festivalskoj publici predstaviti svoje novo ostvarenje „Noć skuplja dva vijeka“.
- Ovaj specifičan dokumentarac govori o Njegošu kroz druge medije, prije svega filmove iz bogate kinotečke arhive, koje je odabrao i pripremio Branko Baletić. Veliku ličnost koja je brendirala nas same, kao što je Njegoš, približavamo i internacionalnim gostima, kao i regionu. I upravo je to primjer kako - kroz specifičnosti, a ne kroz kopirane TV formate, kojima mislimo da jurimo rejtinge, a u stvari koristimo sami sebe u ne-volji – ističe umjetnička direktorica ITF-a.
Od značajnih crnogorskih TV produkcija podsjetićemo se regionalno popularne serije „Budva na pjenu od mora“. Perović ističe da je realizacija serije počela isključivo zahvaljujući upornosti producenata, Milana i Mime Karadžića.
- U Crnoj Gori treba početi, jer sve što počnemo bude dobro, ili ne bude gore od regionalne ponude. Ali, teško počinjemo. A priča o televiziji je priča o profesionalizmu.
Poseban segment biće posvećen programima kratkog metra i za mlade, kako bi se još jednom podsjetili da upravo mladi treba da budu glavna ciljna grupa svake televizijske produkcije – zbog njihove okrenutosti novim medijima.
- Festivali su kod nas kao svadbe na kojima se samo procjenjuje, a festivali su svuda, pored ostalog, mogućnost poslovne saradnje. Prava stvar bi bila kada bi se između 45 svjetskih programa i naših televizija, autora i učesnika, desio dogovor. Ostaje da se nadamo da će ove godine da bude bolje, brže, efikasnije... Dogovarajte se, ljudi, i ugovarajte – poziv je umjetničke direktorice ITF-a.
ANALITIKA: Dolazak Olivera Mlakara, legende jugoslovenske i hrvatske televizije, obilježiće otvaranje ovogodišnjeg 18. Internacionalnog televizijskog festivala u Baru. Odakle je potekla inicijativa da jedno takvo ime bude specijalni gost?
PEROVIĆ: U ime svih nas iz sedamdeset i neke, i onih malo starijih, koji su odrasli u nekim drugim vremenima uz TV ekran, jer tada je i najveći bio mali i - kutija. Danas su neki veći od malih bioskopskih sala, i svakako imaju bolji ton… Jedan od razloga zbog kojih mi je lakše padala nemogućnost izlaska u grad i na korzo, jer odrasla sam u Nikšiću, bio je četvrtak u devet uveče i „Kviskoteka“. Jedan od TV formata, baš kao i „Otpisani“ (specijalne goste iz „Otpisanih“ smo već imali na ITF-u) i „Velo misto“, (nadam se da ćemo nekog od junaka te serije takođe jednom ugostiti), zbog kojih sam prekoračila zabranu odlaska u krevet poslije crtanog filma. Postojali su TV formati zbog kojih su i roditelji shvatali da je dobro da ostanem budna. Danas puštamo djeci kablovske kanale sa crtaćima - ne jer su dobri, nego da se smire. Pobjednici „Kviskoteke“ su se mijenjali, bilo ih je iz cijele Jugoslavije, ali se nikada nijesu mijenjali Oliver Mlakar, Lazo Goluža i „Kvisko“. I špica za kviz.
Inicijativu Direkcije da ga ugostimo podržao je Savjet ITF-a i - Oliver je sa nama u Baru! Da mi bude lakše: i Kventin Tarantino je rekao da je generaciju sedamdesetih obilježila televizija. Danas je svi gledamo, a stidimo sa da to kažemo. Manipulišemo sopstvenim izborima, baš kao što televizija manipuliše nama. I to je jedna od tema master klasova, okruglih stolova i ostalih programa 18. Internacionalnog TV festivala, koji će Oliver Mlakar otvoriti ove godine.
ANALITIKA: Specijalni gost biće i Branko Baletić, čiji će dokumentarac "Noć skuplja dva vijeka", koji govori o Njegoševom životnom putu, biti prikazan na festivalu. Što crnogorski autori danas mogu ponuditi regionu, ali i drugim svjetskim televizijskim centrima?
PEROVIĆ: Ovaj specifičan dokumentarac govori o Njegošu kroz druge medije, prije svega filmove iz bogate kinotečke arhive, koje je za vas i nas odabrao i pripremio Branko Baletić. To je, takođe, medijska stvar, komunikativnija, bliža, i sa titlom i bez titla. Veliku ličnost koja je brendirala nas same, kao što je Njegoš, približavamo i internacionalnim gostima, kao i regionu. I upravo je to primjer kako - kroz specifičnosti, a ne kroz kopirane TV formate, kojima mislimo da jurimo rejtinge, a u stvari koristimo sami sebe u „ne-volji“.
Dobar primjer lokalnog - češkog a globalnog - je i treći specijalni program i druženje sa autorima češke serije „Cirkus Bukovski“, vrlo zapažene na upravo završenom TV marketu u Kanu, inače produkt našeg dugogodišnjeg prijateljskog i višestruko nagrađivanog javnog servisa Češke televizije. Pored svih ostalih formata i žanrova, Češka televizija njeguje i autorske, žanrovske kriminalističke TV serijale, osim onih licencnih kakav je „Ples sa zvjezdama“. A glavni glumac u seriji je i jedan od učesnika ovog šou programa.
Mi nemamo serije - čast izuzecima - a ni šou programe. Prenosiimo tuđe. A glumaca, reditelja i dramskih pisaca željnih dokazivanja imamo.
ANALITIKA: Iako je "Budva na pjenu od mora" prošle godine privukla značajnu pažnju na ITF-u, moramo se i ove godine osvrnuti na izuzetan uspjeh ove serije. Što smatrate da je bilo presudno da ona postane veoma popularna ne samo u Crnoj Gori već i cijelom regionu?
PEROVIĆ: Insistirali smo – i insistirala sam – kako je prošlogodišnji specijalni program bio posvećen televizijskim parovima, da festival zatvore Momčilo Otašević i Sanja Jovićević, naš jednako poznat i svuda rado gledan televizijski par, koji je postao popularan baš zahvaljujući ovoj jako uspješnoj TV seriji.
I naši su bili „najmlađi“, a dobri.
Presudno je ono što sam već rekla: dobro i lokalno, i globalno postavljeni karakteri iz pera Steva Koprivice i kroz oko Milana Karadžića, i pravi primjer TV serijala koji sada piše, pozicionirajući ga i kao drugačiji žanr, Đorđe Milosavljević (kolega sa studija na FDU u Beogradu), sada profesor, a prije svega profesionalni pisac. Dakle, kada je dobra osnova, šarm televizijskih formata i serijala je prijemčivost i prihvatanje sa bilo koje strane kamera.
I, na žalost, moram istaći nevjerovatnu upornost i želju braće Karadžić da ovaj serijal počnu. U Crnoj Gori treba početi, jer sve što počnemo bude dobro, ili ne bude gore od regionalne ponude. Ali, teško počinjemo. A priča o televiziji je priča o profesionalizmu.
ANALITIKA: U centru pažnje biće televizijsko stvaralaštvo za djecu i mlade, i čuvena nagrada koju već decenijama dodjeljuje Fond Prix Jeunesse (Nagrada mladih). Da li možemo očekivati povezivanje te nagrade sa ovdašnjom koja nosi ime Dragana Radulovića? Što televizija danas može ponuditi djeci i mladima, i čiji "model" rada bi crnogorske televizije mogle da primijene?
PEROVIĆ: Ponuda programa iz kofera Prix Jeunesse, i radionica koju vodi Kirsten Šnajd, nastala je kao dugogodišnja saradnja festivala sa organizacijom UNESCO, ali i kao potreba da se istaknuti TV profesionalci ne zaborave. Najviše je žiri kuburio - od kada je uvedena nagrada u takmičarskoj selekciji za dječije programe, kome je dodjeliti. Bilo je malo prijavljenih. Televizije iz regije ukinule su kategorije programa za mlade. A oni su najvažnija ciljna grupa! Oni su negdje u ćosku i bulje u TV, bilo da su plazma monitori, ili tač-skrinovi - to je sve TV produkcija. A ne nudimo im ništa, još od raspada šeme koju je imala nekadašnja Jugoslovenska radio-televizija. O modelu ili na model tog stvaralaštva će nas podsjetiti upravo Šnajd. Ali, baš kao što se prava djece sjetimo kada dođe Nikolas Lindherst, njihovod kršenja kada su izbori za manekenke, i napora u odgajanju kada su i oni sami naporni, ovaj program je prava prilika da skrenemo pažnju na jednu od obaveza svih medija: na generacije koje ostaju i koje zabavljamo i edukujemo. Oni se ne mogu (ili mogu?) identifikovati sa Mustafom dok je mali, ili sa djecom od Hurem, ali da li im je informacija - važno je da si muško, i da se majka i rukama i nogama bori za tebe, i da ti je tata sultan - ključna u vaspitanju koje je danas i medijsko?
ANALITIKA: I ove godine će programi biti emitovani i prenošeni putem Extra TV-a. Da li su razmatrane mogućnosti da program bude direktno emitovan i na posebnoj internet stranici?
PEROVIĆ: Iskreno, nijesu, ali hoće, hvala na ideji. Od sljedeće godine, onlajn postavljamo jedan od segmenata festivala, koji se zove Market, i koji ćemo raditi bijenalno. Žiri će onlajn gledati programe; nadam se da će u budućnosti i internet stranica biti jedna od mogućnosti emitovanja kvalitetnih svjetskih i naših TV programa, selektovanih za festival.
ANALITIKA: Da li će tokom ITF-a biti potpisani neki sporazumi o saradnji crnogorskih i drugi televizija iz 45 zemalja koje su učesnice ove manifestacije?
PEROVIĆ: Mi smo kao provodadžije, provajderi… Omogućimo susret, a dalja komunikacija zavisi od samih učesnika susreta. Mislim da tu sporo reagujemo, kao crnogorske televizije.
Prošle godine je na Marketu potpisana kupovina serijala između „Ring“ produkcije iz Zagreba i TV Vijesti. Međutim, problem je što su naši donosioci odluka najčešće u kancelarijama, a oni koji su po festivalima - nijesu slobodni u pokretanju inicijative. Zašto, ne znam. Festivali su kod nas kao svadbe na kojima se samo procjenjuje. A festivali su svuda, pored ostalog, mogućnost poslovne saradnje. Prava stvar bi bila kada bi se između 45 svjetskih programa i naših televizija, autora i učesnika, desio dogovor. Kao dobar provodadžija, ili posvećen provodadžija, festival nekada i dalje posreduje, konkretno oko emitovanja programa za koje imamo pravo. Ostaje da se nadamo da će ove godine da bude bolje, brže, efikasnije... Direkcija nudi sve kontakte, a kako da odgovorim… Dogovarajte se, ljudi, i ugovarajte!
Kristina JERKOV
