Predsjednik Koordinacionog odbora, Milan Vukčević, rekao je da će krivična prijava biti podnijeta zbog osnovane sumnje da je Mugoša s umišljajem učinio više krivičnih djela u namjeri da osujeti izmirenje povjerilaca u toku prinudnog izvršenja pravosnažne sudske odluke.
- On je, rukovodeći timom i organizovanjem više osoba, namjerno stavio bivše radnike podgoričke fabrike, kao povjerioce, u nepovoljniji položaj, tako što su u svim aktivnostima izmješteni iz predmeta sudske prodaje nekretnine površine od 61,28 hiljada metara kvadratnih, za čiju je kupovinu interes kasnije pokazao Glavni grad Podgorica, kazao je Vukčević agenciji Mina-business.
On je dodao da se na dijelu te imovine sada adaptira hala i pretvara se u moderni prodajni objekat. Radi se, kako je objasnio, o tri urbanističke parcele u koje ulazi i dio imovine iz kompleksa “Radoja Dakića” u vlasništvu te fabrike i Glavnog grada. “Pitamo se otkud imovina Radoja Dakića Glavnom gradu”, rekao je Vukčević.
On je podsjetio da je Koordinacioni odbor ranije podnio krivičnu prijavu protiv Mugoše zbog prevarnih radnji kojima je nanio štetu povjericima, dovodeći ih u zabludu da na osnovu njegovog obećanja sa preciziranim rokom pozajmljuju novac pod kamatom.
”Povjeriocima je na taj način prouzrokovana šteta velikih razmjera”, poručio je Vukčević.
Bivši radnici „Radoja Dakića“ od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.
Glavnica duga porasla je na oko 48 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1,65 hiljada bivših radnika.
Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju.
Kompanije Zetagradnja i Čelebić su 27. oktobra 2011. godine odustale od kupovine tog zemljišta, površine 221 hiljadu kvadratnih metara, za koje su nudili 35,4 miliona eura. Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg su činili Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani (Company) i Master inženjering za zemljište je nudio 27 miliona eura.
