To znači da će se odblokirati rad Vlade do 15. januara, povećati dužnički limit do 7.februara, javlja iz Vašingtona reporter Al Džazire Ivica Puljić.
Najveći oponent ovog dogovora, republikanski senator Ted Kruz, rekao je da neće blokirati glasanje u Senatu.
Prije postizanja sporazuma Vašington Post je objavio da vođstvo republikanaca nije uspjelo da ubijedi konzervativne partijske kolege da podrže koliko-toliko kompromisni prijedlog, koji bi nakon toga bio upućen Senatu u kome demokrate imaju većinu.
- Gotovi smo za večeras, kratko je za vašingtonski dnevnik izjavio republikanski kongresmen iz Kalifornije Kevin MekArti.
Prethodno su uticajne konzervativne grupe FreedomWorks i Heritage Action pozvale republikanske kongresmene da ne podrže bilo kakav kompromis sa demokratama i sa Obamom, te da dozvole da se SAD prvi put u svojoj istoriji približi bankrotu i nemogućnosti servisiranja vanjskog duga.
Iako je tokom vikenda i u ponedjeljak djelovalo da su se stavovi dvije strane približili, dogodilo se nešto slično kao i pred rok za usvajanje budžeta 1. oktobra, kada su konzervativni kongresmeni bliski Pokretu čajanka stopirali bilo kakav dogovor.
Predstavnički dom Kongresa, koji kontrolišu republikanci, najavio je ranije vlastiti prijedlog za izalazak iz krize, prema kome bi limit za zaduživanje bio produžen do 7. februara, dok bi finansiranje federalnih aktivnosti Vlade bilo nastavljeno do 15. decembra, ostavljajući vremena do tada da se postigne trajan dogovor.
Plan republikanaca predviđa i niz manjih izmjena vezanih za Zakon o zdravstvenom osiguranju. Međutim, to do večeras nije zadovoljilo konzervativce.
Bez dogovora, država bi prvi put u svojoj istoriji ostala bez gotovine i ne bi bila u stanju da plati prispjele obaveze, pošto će tada američki javni dug dostići 16,7 triliona dolara i biće dostignuta granica do koje se može posuditi novac za plaćanje računa, takozvani plafon duga.
Ekonomisti upozoravaju na to da bi u slučaju neusvajanja produženja limita za zaduživanje Vlade došlo do katastrofalnih posljedica, ne samo po američku već i po cjelokupnu svjetsku ekonomiju.
Došlo bi do rasta kamatnih stopa kod datih zajmova, smanjenja vrijednosti akcija na berzi, veće nezaposlenosti i moguće nove recesije.
Bila bi ugrožena, ako ne i u potpunosti onemogućena isplata svih vrsta socijalnih i zdravstvenih pomoći američkim građanima, plata pripadnicima vojske, sredstava za vraćanje poreza, kao i isplata novca onima koji su ga uložili u papire od vrijednosti u vlasništvu SAD.
Kongres je do sada od 1960. godine 78 puta davao saglasnost na produženje limita za zaduživanje.
Izvor: rtcg.me
