On je agenciji Mina-business kazao da su povjerioci i bivši radnici preduzeća, na današnjem protestu, tražili od predsjednika Skupštine, Ranka Krivokapića, da im saopšti da li je izvršna vlast ispoštovala skupštinske zaključke od kraja prošle godine.
Vlada je, u skladu sa tim zaključcima, imala zadatak da analizira stanje u akcionarskim društvima u kojima je država većinski vlasnik, naročito gdje su potraživanja zaposlenih zasnovana na pravosnažnim sudskim presudama.
- Vlada mora da poštuje Skupštinu da bi imala povjerenje većine i da bi sprovodila budžet, naveo je Vukčević.
Bivši radnici i povjerioci „Radoja Dakića” zakazali su 30. oktobar nijemi protest, na koji su pozvali povjerioce i članove porodica preminulih radnika da dođu i satom ćutanja skrenu pažnju Vladi na njene obaveze.
Vukčević je podsjetio i da je od pravosnažnosti izvršenja sudske odluke prošlo osam godina, iako je dužnost države bila da postupa hitno, s obzirom na to da se radi o zaostalim ličnim dohocima.
- Država ima obavezu da organizuje sistem koji je djelotvoran u praksi, a osam propalih ročišta pokazuju da nešto nije u redu. Iako prodaja nekretnina nije jedino rješenje, država ima obavezu da finansira infrastrukturne državne objekte od interesa za obrazovanje, zdravstvo, kulturu i nauku-, rekao je Vukčević.
Bivši radnici „Radoja Dakića“ od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.
Glavnica duga porasla je na oko 48 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1,65 hiljada bivših radnika.
Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju.
Kompanije Zetagradnja i Čelebić su 27. oktobra 2011. godine odustale od kupovine tog zemljišta, površine 221 hiljadu kvadratnih metara, za koje su nudili 35,4 miliona eura.
Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg su činili Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani (Company) i Master inženjering za zemljište je nudio 27 miliona eura.
