Svijet

Prisilna rehabilitacija za alkoholičare u Australiji

aborigine
A
ustralijska Sjeverna Teritorija ima ozbiljan problem sa alkoholizmom, pa su vlasti uvele rigorozne mjere: pijanci sada mogu biti prisiljeni na rehabilitaciju i strpani u zatvor ako od rehabilitacije odustanu.

Prisilna rehabilitacija za alkoholičare u Australiji
Portal AnalitikaIzvor

Kako javlja Bi-Bi-Si (BBC), alkohol pogađa sve u ovom regionu, ali najteže starosjedioce, Aboridžine - koji čine 29 odsto stanovništva te pokrajine, koja obuhvata dio centralne i sjeverne Australije.


U nedavnoj studiji problema alkoholizma navodi se da u centralnoj Australiji, koju zovu i Elis Springs region, postoje 31 put veće šanse da ljudi umru od bolesti povezanih s alkoholizmom nego u drugim dijelovima Australije.

Kako navodi izvještač Bi-Bi-Sija, u Darvinu - glavnom gradu Sjeverne Teritorije - spomenici krajputaši stalno vas podsjećaju na one koji su u saobraćajnim nesrećama uglavnom stradali zbog alkohola, a broj pacijenata na dijalizi ogroman je.


Darvin ima najveću stopu kriminaliteta od svih australijskih gradova, a sljedeći na listi je Elis Springs. Upotreba alkohola po stanovniku za 2011. i 2012. godinu je, kaže statistika, iznosi 13,3 litra - što je za tri litra više od nacionalnog prosjeka.


Iako su posljedice zloupotrebe alkohola očigledne, digla se velika prašina oko pitanja šta će vlasti povodom toga učiniti.

Počelo je kad je konzervativna stranka CLP (Country Liberal Party) osvojila vlast na prošlogodišnjim izborima na Sjevernoj Teritoriji. Jedan od njihovih prvih poteza bilo je ukidanje Registra alkoholičara, u kojem su bili zabilježeni oni kojima je zabranjena kupovina alkohola. Kupci su morali da pokažu lične isprave kad kupuju alkohol u prodavnicama - pa su prodavci znali kome je zabranjeno.

CLP je tvrdila da je Registar neefikasan i da pravi neugodnosti "običnim ljudima" koji bi da kupe "grog" - kako Australijanci u žargonu zovu alkohol.

U julu je CLP izašla sa zakonom o obaveznoj rehabilitaciji: ako alkoholičara privedu na triježnjenje tri puta u dva mjeseca, može mu biti naređena rehabilitacija, čak i ako nije počinio nikakav zločin, a ako tri puta pobjegne sa rehabilitacije - to je krivično djelo.

Procjenjuje se da će ove mjere koštati državu oko 95 miliona američkih dolara, a do kraja septembra, znači za manje od tri mjeseca primjene, ukupno 65 ljudi je poslato na rehabilitaciju.

Rigorozan pristup pratila je i oštra retorika, pa je premijer Severne Teritorije Adam Džajls - inače prvi Aboridžin na toj funkciji - kritičarima ovog pristupa otvoreno poručio "da se nose".

Nekoliko nedelja pošto je zakon stupio na snagu, organizacije Aboridžina iz centralne Australije okupile su se u Elis Springsu na dvodnevnom "Grog samitu", a u centru pažnje bila je kritika poteza nove vlasti.

- Najgore je što ovaj propis kriminalizuje ljude koji imaju zdravstveni problem - kaže advokat Rasel Goldflam, koji smatra da se ovako "lopta prebacuje u dvorište žrtava", kojima vlast poručuje da se "sami srede".

I ljekarska udruženja su protiv kriminalizacije alkoholizma.

Ljekar Džon Bofa vjeruje da će najmanje 95 odsto onih koji prođu prisilnu rehabilitaciju ponovo početi da pije.

Bofa je zabrinut i što je vlada odustala od Registra alkoholičara. Otkad je ukinut, navodi, udvostručen je broj prijema u bolnicu zbog problema koje je uzrokovao alkohol.

Sagovornica Bi-Bi-Sija Alison Farber, Aboridžinka koja ne pije alkohol, ali se svakodnevno - u porodici i komšiluku - susreće sa problemom i posljedicama alkoholizma, ima jednostavno rješenje dok sjedi na tremu ispred svoje trošne kuće:
"Znate šta ja mislim: najbolje je da 'dignemo u vazduh' sve prodavnice alkohola... jednostavno, da ih zatvorimo - pa će alkoholičari morati ponovo da piju vodu."

(blic.rs)

 

Portal Analitika